Published On: Sub, pro 5th, 2020

Mediji i civilno društvo trebaju jedinstvenu strategiju razvoja i promocije medijske pismenosti

Organizacije civilnog društva u Bosni i Hercegovini imaju ograničena znanja i kapacitete za zagovaranje i promociju medijske pismenosti, kao i za edukaciju građana o tome kako prepoznati manipulaciju informacijama, političku cenzuru i lažne vijesti.

Rezultat je ovo istraživanja provedenog o temi nivoa medijske pismenosti i kapaciteta civilnog društva u zagovaranju medijskih sloboda u BiH, koje je predstvljeno danas u Sarajevu putem Zoom platforme i uz sudjelovanje 28 aktivista civilnog društva, novinara i predstavnika medijskih i međunarodnih organizacija.

Glavni istraživač, mr. Borislav Vukojević, rekao je da je istraživanjem bilo obuhvaćeno ukupno 48 organizacija civilnog društva iz cijele BiH koje se primarno bave građanskim aktivizmom, demokracijom i ljudskim pravima, te društvenim pitanjima.

Više od pola zaposlenih u NVO prošli su kroz obuke medijske pismenosti, što je ohrabrujući rezultat, navodi Vukojević.

”Istraživanje je pokazalo da je najveća prepreka za unapređenje medijske pismenosti unutar organizacije nedostatak vremena i nedostatak novčanih sredstava. Često se događa da se zanemaruje vrijednost medijske pismenosti, a novčana sredstva su naravno preduslov da bi ta obuka bila kvalitetna i da bi se sistemski radilo“, rekao je Vukojević i dodao da ipak većina NVO ( 93 % anketiranih) ”ohrabruje zaposlene da upotrebljavaju digitalne tehologije”.

Dvije trećine zaposlenih u NVO sektoru trebaju dodatnu obuke iz medijske pismenosti, rečeno je danas.

Istovremeno, organizacije su navele da upoznaju svoje korisnike sa opasnostima lažnih vijesti, a gotovo polovina njih reagovala je na kršenje medijskih sloboda.

Osam od deset anketiranih NVO upoznate su sa nivoom medijskih sloboda u zemlji i regionu, pokazalo je istraživanje.

Zaposleni u NVO najčešće prate web portale, a na drugom mjestu je televizija. Većina ih smatra da se lažne vijesti najčešće sakrivaju manipuliranjem izvora i sakrivanjem identiteta, a više od 95 posto ispitanika smatra da je moguće otkriti cenzuru i autocenzuru u medijima koje prate.

Više od 77 posto ispitanika smatra da je politička propaganda prisutna u tim medijima.

Lea Čengić, šefica Odjela RAK-a za sadržaje i medijsku pismenost smatra da NVO trenutno imaju najveći značaj u BiH u oblasti razvoja medijske pismenosti.

”Ranije je u BiH postojalo desetak velikih NVO koje su se bavile medijskom edukacijom i radom sa mladima i zaista su imale kvalitetne projekte. Međutim, situacija se sada dosta promijenila i u BiH danas imamo veliki broj organizacija koje rade projekte iz medijske pismenosti za različite ciljne grupe i to je veoma bitno”, naglasila je Čengić.

Ona je dodala da su sami mediji u BiH jako malo radili na promociji medijske pismenosti, što je npr. obaveza za medije u mnogim zemljama u svijetu i dio strategije Europske unije i drugih međunarodnih aktera u ovoj oblasti.

Denis Telić iz Resursnog centra za bh. civilno društvo je rekao da su u organizacijama svjesni kako manjak vremena i drugih resursa glavni problem značajnijem napretku u oblasti medijske pismenosti.

To nam ne smije biti opravdanje. Moramo biti maksimalno uključeni i naći vremena i sredstva za ovo veoma bitno pitanje“, zaključio je Telić.

Učesnici diskusije zaključili su kako je neophodno kreirati dugoročnu strategiju sa ciljem sistemskog provođenja i razvoja medijske pismenosti u svim segmentima društva, kao i razvoja kapaciteta organizacija civilnog društva u tom pogledu.

Istraživanje je dio projekta ”Slobodni mediji za slobodno društvo”, koji provode Udruženje BH novinari i Asocijacija elektronskih medija u BIH uz podršku Europske unije i sa ciljem jačanja nezavisnog i slobodnog novinarstva u lokalnim zajednicama, kao i primjenu evrpskih standarda slobode izražavanja i pristupa građana kvalitetnim i objektivnim informacijama.

Glavni nalazi istraživanja su:

• Više od 85 posto anketiranih organizacija civilnog društva upućuje korisnike da koriste digitalne tehnologije u svoju korist
• Najveći broj organizacija ( 47,90 %) je reagiralo na kršenje medijskih sloboda
• Gotovo 73 posto uvijek ili ponekad uči korisnike kako da provjere kredibilitet informacija, a ista je situacija sa podučavanjem o autorskim pravima
• Zaposleni u organizacijama smatraju da se lažne vijesti najčešće sakrivaju manipuliranjem izvora i sakrivanjem identiteta (impressuma) medija 
• Više od 77 posto ispitanika smatra da se politička propaganda nalazi u medijima koje prate, u smislu favorizovanja određene političke stranke ili političara.