“Politika SAD prema BiH je konzistentna. Mi očekujemo od svih lidera da grade zajedničku budućnost ove zemlje. Nažalost, ono što vidimo iz RS danas jeste tendencija da se više radi na podjelama, nego na spajanju. Nadam se da će se to promijeniti, jer je to u interesu svih građana BiH da rade zajedno na reformskoj agendi za šta imaju značajnu podršku, poručila je američka ambasadorica u našoj zemlji Maureen Cormack gostujući u Specijalu TV1”
TV1: Razgovarat ćemo o brojnim aktualnim temama u BiH, no ne možemo izbjeći svjetsku vijest – vojni puč u Turskoj, koji se nedavno dogodio. Kako komentirate ta događanja u Turskoj?
Cormack: Kao što su rekli predsjednik Obama i državni tajnik, ono što je važno jest da izabrana vlast, koja je izabrana od strane naroda, postoji. Mi trebamo vidjeti demokraciju na djelu u svim pravcima i za građane Turske postoji prilika da ojačaju svoje demokratske tokove u zemlji.
TV1: U BiH, na sreću, nema vojnog puča, nema državnog udara, ali su stalne političke krize. S jedne strane, imamo priču o europskim integracijama, napretku i reformama, a sa druge strane priču o opstrukcijama, referendumima, prijetnjama, ucjenama … Što je to što američku administraciju najviše zabrinjava kada je riječ o BiH?
Cormack: Ciljevi SAD-a su sve vrijeme konzistentni. Ono što želimo vidjeti za ljude u ovoj predivnoj zemlji jeste napredak. Mi želimo vidjeti sposobnost da uđu u euroatlantske institucije, što su i vlasti i građani rekli da su njihovi ciljevi. Želimo vidjeti sigurnost, demokraciju, prosperitet. Da bi se to postiglo, potrebna je politička volja i vladavina zakona. U svakom demokratskom sustavu mora se apsolutno vladati po zakonu. Kao što znate, to je veliki izazov ovdje.
Kada pogledam kratkoročnu budućnost BiH, mislim da je potrebno bavljenje pitanjem borbe protiv korupcije. Dugoročno, želim da se riješi pitanje obrazovanja jer mladi ljudi u BiH imaju jako puno potencijala i suočavaju se s tako puno izazova. Ukupno govoreći, rekla bih da su korupcija i obrazovanje jako važni. Ekonomski progres je jako važan, ali ovo je osnovno – vladavina prava i obrazovanje za mlade ljude.
TV1: Mi od 1996. godine ovdje govorimo o korupciji i kriminalu, politički organiziranom kriminalu. Nijedan političar BiH nije u zatvoru, iza rešetaka. Imamo slučaj Lijanović, ali to već traje dugo. Kako to vidite?
Cormack: Ja sam vrlo konzistentno govorila i govorim da moramo vidjeti da pravosudni sektor u BiH zaista zadovolji međunarodne standarde. Puno je slučajeva koji su započeti, koji su nestali iz sustava, koji nikada nisu došli do presude, bila to osuda ili neka druga konačna odluka. Ove godine, USAID vrlo blisko surađuje s pravosudnim sektorom, s tužiteljskim Vijećem, sa VSTV-om, s Uredom tužitelja, da bi se unijele institucionalne promjene koje bi donijele promjene za budućnost.
TV1: Jeste li zadovoljni radom Tužiteljstva, odnosno pravosuđa u BiH?
Cormack: Kao što ste primjetili, moramo vidjeti da slučajevi budu dovedeni do kraja kada se počne raditi na njima. Moram reći da postoje vrlo komplicirani slučajevi. Kada se bavite slučajevima financijskog kriminala, na primjer, puno je napora potrebno uložiti da bi se ti slučajevi riješili.
Odnosi između istražitelja i tužitelja moraju biti vrlo bliski i vrlo funkcionalni. Jasno je da to još ne funkcionira, jer ne vidimo da su slučajevi riješeni, da se došlo do presuda. Na svim ovim različitim razinama, u Ministarstvu pravde, USAID i mi dajemo pomoć da bi se došlo do tih različitih razina, bez obzira da li se radi o policiji, istražiteljima, tužiteljima i sucima da se dođe do toga da cijeli sustav funkcionira, da pomognemo , ali puno posla treba uraditi.
TV1: Spomenuli ste obrazovanje. Posljednji slučaj – dvije škole pod jednim krovom imamo u Jajcu. Djeca su bila protiv podjela, vlast je donijela odluku da se taj sustav uvede. Kako to objasniti, kako to vidite? Zat to nije uništavanje obrazovanja i uvođenje novih nacionalnih podjela?
Cormack: Prošle sedmice smo na Twitteru dali vrlo jasnu poruku – sustav mora dovesti mlade ljude da budu zajedno, a ono što vidimo, kada gledate izvan BiH, jeste globalni svijet, gdje učenici rade zajedno, putuju zajedno, druže se, a mladi ljudi BiH trebaju obrazovanje koje će ih spojiti, koje će kreirati uzajamno razumijevanje da bi postojala pozitivna budućnost za ovu zemlju.
Direktor USAID-a je danas u Jajcu sa OESS-om, OHR-om i mojim francuskim kolegama da bi govorili o tome i da vidimo kako će se strane tamo dogovoriti, te da bi se izgradio obrazovni sustav u kojem bi učenici išli u školu onako kako žele, a to je da uče zajedno i graditi budućnost zajedno.
TV1: Može li se spriječiti ta podjela?
Cormack: Na kraju krajeva, to je na građanima BiH. Jako cijenim činjenicu da su učenici sami ustali protiv toga. To ovisi od vladinih dužnosnika koji moraju raditi na tome. Ja sam o tome razgovarala s članovima Predsjedništva BiH Čovićem i Izetegovićem, koji obojica razumiju da se praksa dvije škole pod jednim krovom mora prekinuti. Puno je obrazovnih izazova, ali ovi su očigledni. Mora se zaista naporno raditi u ovoj godini.
TV1: Jeste li razgovarali s Čovićem i Izetbegovićem o Mostaru? Hoćete li spriječiti podjelu Mostara, uništavanje grada na Neretvi?
Cormack: Prije svega, u demokratskom sustavu pravo građana da glasaju je osnova demokracije. Tako da ja zaista i dalje čvrsto vjerujem da su potrebni izbori u Mostaru ove godine. Sada se govori o danima, a ne o mjesecima, da bi se omogućilo da se ti izbori i dese u ovom listopadu.
Ja ću i dalje nastaviti raditi sa svim političkim liderima da apeliram na njih da pronađu rješenje. To rješenje mora uraditi dvije stvari – njime se mora postići implementiranje odluke Ustavnog suda i Grad mora ostati jedinstven. Podjela nije budućnost BiH. Spajanje građana, gradnja zajedničkog društva, to je ono što je potrebno za budućnost.
TV1: Kako onda uopće ocjenjujete ponašanje politike koja taj grad pokušava podijeliti?
Cormack: Trenutno, ja se nadam da su političari sami zaključili da je održavanje Grada jedinstvenim važnije. Svi smo vrlo jasno rekli da je to esencijalni element svake odluke i nadamo se da je to pravac u kojem se sada oni kreću.
TV1: Dakle, u svakom slučaju, spriječit svaku podjelu Mostara?
Cormack: Nemam vojsku sa sobom, ali apsolutno ću zagovarati da ne bude podjele, ali je na građanima da odluče o budućnosti BiH. Bilo bi vrlo pozitivno više građanskog angažmana u vezi s ovim vrlo važnim pitanjem.
TV1: Tko su, prema Vašem mišljenju, glavni kočničari napretka u BiH?
Cormack: Ako ikada u BiH dođe dan kada možemo identificirati jednog ili dva kočničara, bilo bi postignuto puno napretka. Vidimo da ima političara koji kažu da su opredijeljeni za euroatlantske integracije, za ekonomsku reformu, a onda se zaista i bore da se to implementira. Očito je da ima i ključnih ljudi koji pokušavaju pokrenuti stvari naprijed. Ono što treba da vidimo jeste da političari trebaju biti smatrani odgovornim od strane građana da ispune svoja obećanja i da vode građane ka jasno izraženim ciljevima ove zemlje.
TV1: Ipak, s jedne strane imamo priču o MMF-u, uvjetovanje s mehanizmom koordinacije, zatim SSP i uvjetovanje s popisom stanovništva. Kako objašnjavate te političare, čelnike u BiH, koji svoje privatne interese, sujete, stavljaju ispred interesa društva, ispred interesa države?
Cormack: Najvažnije je da političari, kao što ste jasno rekli, moraju interese građana staviti ispred osobnih interesa. To sada ne vidimo i to se mora dogoditi. U demokratskom sustavu stvari se rješavaju na izborima. Građani trebaju na pozicije biraju one ljude koje će smatrati odgovornima ispuniti svoja obećanja i svoje obveze.
Sve u ovoj zemlji je na kraju povezano – reformska agenda, MMF, popis koji daje osnovne podatke za ekonomsku reformu. Sve su to esencijalni koraci naprijed, ali da bi se jedan po jedan rješavali, mora postojati opredjeljenje.
TV1: Kako u slučaju popisa u BiH, koji je objavljen, komentirate činjenicu da vlast RS-a taj popis ne priznaje?
Cormack: U većini naših zemalja popis je vrlo dosadan statistički dokument, a ovdje je ispolitiziran. Puno je emocija vezano s tim, što je šteta. Ja nisam statističar, tako da je zaista na EUROSTAT-u i IMO-u da odluče o modalitetima, reći da je modalitet koji je korišten precizan. Čini se da je tako, ali konačni zaključci se neće vidjeti za nekoliko mjeseci.
Ono što nam je potrebno jest da BiH napreduje. Na temelju fakata, evidencija, popis stanovništva daje nešto do toga koliki je broj poljoprivrednika koji se kvalificiraju za programe potpore, koliki je broj nezaposlenih kojima je potrebna potpora … To su osnovne ekonomske činjenica koje su bitne iz popisa. Nadam se da ćemo na temelju ovih moći ići dalje.
TV1: Nije Vas ili jeste iznenadio takav stav političara u RS-u?
Cormack: Mislim da nije pitanje iznenađenja, nego toga da svi u ovoj zemlji rade zajedno i rade na zajedničkoj agendi. Još uvijek se nadam da će se naći put naprijed, koji će omogućiti da popis bude iza nas, da bude tretiran samo kao statistički dokument.
TV1: Kako komentirate Odluku NSRS-a u vezi s raspisivanjem referenduma o Danu RS-a, iako je Ustavni sud BiH donio odluku o nevaljanosti tog datuma?
Cormack: To je još jedno pitanje koje je jako emocionalno za ljude, što se tiče blagdana u različitim dijelovima BiH. Mi međutim smatramo da u demokraciji mora prevladati vladavina zakona. Stoga, Odluka Ustavnog suda BiH mora biti poštovana. Rješenje je da sve političke strane rade zajedno na nečemu o čemu se dugo razgovara, a nije završeno, a to je sveobuhvatan zakon za sve praznike u BiH, koji će jednom zauvijek riješiti to pitanje.
TV1: U ovom slučaju se zakon očito ne poštuje.
Cormack: Kao što sam rekla, vladavina zakona je osnova.
TV1: Odluke Ustavnog suda BiH se također ne poštuju. Što je rješenje?
Cormack: Mislim da je rješenje da pravosudni sustav u BiH mora riješiti kako reagirati na to. Mislim da je jedan od izazova u BiH tendencija da se uvijek čeka na neko drugog da donese odluku o tome kako će se rješavati ova pitanja. Mi trebamo ljude u institucijama vlasti da budu lideri, potrebna je politička volja i političko liderstvo ljudi koji su zaista spremni raditi na putu naprijed.
TV1: Kako komentirate politiku koju demonstrira predsjednik RS-a Milorad Dodik?
Cormack: Mislim da su SAD bile vrlo konzistentne kada pogledamo BiH. Mi očekujemo od svih lidera da grade zajedničku budućnost za ovu zemlju. Nažalost, ono što vidimo iz RS danas jeste tendencija da se više radi na podjelama, nego na spajanju. Nadam se da će se to promijeniti, jer je to u interesu svih građana BiH da rade zajedno na reformskoj agendi za što imaju značajnu podršku. Da li je to SSP, završavanje rada na mehanizmu koordinacije, potpisivanje ugovora s MMF-om, sve to donosi značajna sredstva i resurse koji će pomoći svakom aspektu društva, od poljoprivrede do malih poduzeća, do nezaposlenih, izgradnje bolje ekonomske budućnosti i prosperiteta za građane BiH, te inad svega otvaranje novih radnih mjesta i dobrog obrazovnog sustava za djecu.
TV1: Govorili ste o SPP-u. Jučer je potpisan SPP i prihvaćen. Međutim tome je prethodila politička kriza u BiH, što nije novo za nas, ali također i posjeta Milorada Dodika, Aleksandru Vučiću u Srbiji. Vučić je rekao: “Da, to je dobro” i Dodik se vratio u Banjaluku i rekao Ivaniću: “Da, ovo je dobro”. Znači li to da Vučić vlada u Republici Srpskoj?
Cormack: Prije svega lideri u BiH izabrani su od strane građana BiH i oni su odgovorni za upravljanje zemljom. Vidjeli smo pozitivan angažman u zemlji, njemačkog ministra poljoprivrede u prošloj sedmici, Srbiji i Hrvatsku koje igraju pozitivne uloge, mislim da je to vrlo pozitivna atmosfera za BiH ali odgovornost je na izabranim liderima u ovoj zemlji da donesu odluke koje treba da se donesu.
TV1: Od NATO-a smo još uvijek nažalost daleko, govorimo o MAP-u već godinama, pitanju državne vojne imovine. Jesmo li od NATO-a daleko zbog ruskog utjecaja koji postoji u BiH posebno u RS-u?
Cormack: Vidjeli smo vrlo pozitivna dešavanja ovog ljeta kada su se tri člana Predsjedništva dogovorila oko Pregleda obrane BiH, to je nešto što sve naše zemlje rade redovito i to je prvi korak za kretanje naprijed da bi se definirao okvir ciljeva konačnih i pojedinačnih za Oružane snage BiH. Onda treba registrirati vojnu imovinu. Vidjeli smo da je puno toga registrirano u Federaciji. Nadamo se da ćemo se prije listopada moći vratiti na to pitanje knjiženja i da će biti uknjiženo to iu RS-u. Na kraju odluka o pridruženju NATO-u donosi se u samoj zemlji. Autsajderi mogu pokušati utjecati na tu odluku ali na građanima i vlastima je da odluče žele li ući u NATO ili ne. Mislim da je sada ključno fokusirati se na aktivaciju MAP-a i dobiti koristi za građane BiH od toga.
TV1: Stječe se dojam da se bosanskohercegovački političari, ne svi, boje ulaska u NATO, boje europskog puta BiH. Sve rade da se on uspori. Stičete li Vi takav dojam i zašto je to tako? Zašto se boje Europe i euroatlanskih integracija?
Cormack: Mislim da ćete morati pitati njih ali sigurno je da se čini da svaki korak u ovom procesu je jako težak i čovjek se zapita da li jedna od glavnih stvari, vladavina zakona koja je jedna od prvih stvari potrebna za EU i NATO, da li je to nešto što brine neke političare. Vidjeli smo to u drugim zemljama i ja bih jednostavno preporučila da se ljudi rukovode time i pokažu da nemaju o čemu brinuti.
TV1: Kada je riječ o bh. političarima, znamo da se nikada niste susreli s Miloradom Dodikom. Što se treba dogoditi da se sretnete s Miloradom Dodikom?
Cormack: Mislim da sam konzistentno cijelo vrijeme odgovarala na to pitanje. Ja se sastajem sa svima u BiH koji vode ovu zemlju naprijed. Nažalost, tijekom ovog vremena koliko sam ja u BiH, čini se da Predsjednik RS-a vodi zemlju ka podjeli i puno stvari radi da je unazadi. Voljela bih da se to promijeni i da vidimo konzistentan uzorak progresa i onda ćemo se susresti.
TV1: Kako ocijenjujete politiku koju implementira lider HDZ-a BiH, Dragan Čović?
Cormack: Ne bih da komentiram svaku pojedinačnu politiku, ja radim sa svima i predstavljam SAD u BiH te moram surađivati sa svima.
TV1: Znači nećete mi ništa konkretnije reći ni u slučaju Bakira Izetbegovića niti Saveza za promjene?
Cormack: Ono što ću reći jest da su sva tri člana Predsjedništva prošle godine počela raditi zajedno kao kolege da vode zemlju naprijed i mislim da je važno da ostanu na tome putu, da djele mehanizam donošenja odluka u Predsjedništvu i mislim da je to ključna stvar za ovu zemlju i nadam se da je to nešto što će se nastaviti?
TV1: Spomenuli ste tročlano Predsjedništvo. Ono je bilo u krizi vezano za kompromis. Međutim ovdje kompromisa ima za stvari koje su ne tako važne ali kompromisa nema oko Ustavnog Suda BiH, Kosova, NATO-a, reformi, mehanizma koordinacije. Zašto kompromisa nema u ključnim stvarima koje treba riješiti?
Cormack: Važno je da shvatimo da je postignut napredak u posljednju godinu i pol, imali smo napredak u vezi s reformskim agendom, zakonima o radu usvojenim u oba entiteta, tehničkim koracima postignutim u vezi s fiskalnom reformom i poreznim stvarima. Vidimo parafiranje SPP-a i Pregleda obrane. To ne znači da nema još puno posla kojeg treba uraditi. Svaki od ovih koraka je bio težak. Kompromis ne dolazi automatski ali vidjeli smo da se događa napredak. Na Harvard sveučilištu predsjednik Obama je nedavno rekao: “čak ako ste 100 posto sigurni da ste upravu još uvijek morate praviti kompromis”. Mislim da to može model za političare u BiH. Način kretanja naprijed jeste pravljenje kompromisa, zajednički rad da nešto date a nešto dobijete da bi cijela agenda išla naprijed. Vidjeli smo nešto od toga i nadam se da će postati lakše u budućnosti, ali se i dalje mora naporno raditi da bi se dolazilo do sporazuma.
TV1: Kompromisa u borbi protiv terorizma nema niti treba da ga ima. BiH se bori protiv terorizma. Kako ocijenjujete napore BiH u tome pravcu?
Cormack: S jedne strane vidjeli smo da je BiH napravila vrlo važan posao u vezi s tim, zakon protiv stranih boraca i rješavanjem neki h važnih slučajeva. Zatim Islamska zajednica je napravila važan posao, da pokuša spriječiti mlade ljude da budu radikalizirani, što je osnovno. Vidimo po svijetu da nitko od nas ne smije smanjiti napore po pitanju borbe protiv terorizma. Tragični događaji u Francuskoj i Turskoj su znak da je apsolutno esencijalno da se nastavi raditi i nastavi borba protiv toga. Imamo vrlo dobru suradnju sa BiH u borbi protiv terorizma. Ono što treba da vidimo jeste više interne suradnje između različitih razina vlasti, države, entiteta, policije i obavještajnih službi i svih elemenata vlasti BiH, kao iu svim zemljama jer svi moraju raditi zajedno, bez ikakvih problema da se borimo protiv tih pojedinaca koje je vrlo teško pratiti, ali moramo ozbiljno pratiti što se događa i spašavati živote.
TV1: Vrlo važno pitanje za građane BiH je da li će i hoće li do kraja ostati u fokusu američke politike, Bosna i Hercegovina? Neće popustiti pažnja ?!
Cormack: Ne mogu reći uvijek, ali sigurno u neposrednoj budućnosti mogu Vam reći da SAD još uvijek imaju jak osjećaj brige za budućnost BiH i zato nam je stalo do toga. Svi iz moje generacije u vlastima SAD-a brinu za budućnost BiH koja je prelijepa zemlja sa divnim ljudima. Svi koji su radili ovdje osjećaju vrlo čvrstu povezanost s ovom zemljom. Dok hodate Washingtonom i razgovarate o tome sa ljudima tamo, što nije akademsko pitanje nego vrlo osobno pitanje za sve nas, nosimo osjećaj odgovornosti i brige a sve to u korist građana ove zemlje. Kao što znate svijet je vrlo komplicirano mjesto za živjeti danas i puno je zahtjeva kojima se treba baviti, tako da je na građanima BiH da iskoriste fokus Washingtona na kojeg se BiH naslanja, da sami urade težak posao kojeg treba još uvijek raditi ovdje, da bismo mi i dalje zaista pomagali.
TV1: Treba li uraditi konačno ili početi s ustavnim promjenama u državi? Je li vrijeme za Dayton 2?
Cormack: To je razgovor koji trebaju voditi vlasti i građani. U većini zemalja to su stvari o kojima se otvoreno debatira između akademika, građana, grupa građana, raznih ministarstava da bi se došlo do konsenzusa kako ići naprijed. Kao što znate većina zemalja koje su se priključile EU morala je napraviti ustavne promjene. Da bi se to postiglo mora se razmišljati o tome da li građani žele biti dijelom EU, je li potrebno provesti reforme, je li to neki događaj na velikom nivou na kojem treba raditi. Građani ne treba da se boje tih razgovora. Apelovala bih na skupine koje rade na tim pitanjima da povedu takve razgovore.
TV1: Od nedavno žena vlada Velikom Britanijom, već dulje vrijeme vlada Njemačkom. Hoće li od studenog mjeseca žena zavladati u SAD?
Cormack: To je pitanje za glasače u SAD. Jasno je da je potrebno da građani SAD glasuju i da izaberu najboljeg lidera za našu zemlju u vrlo izazovnim vremenima i na kraju rekla bih, spol i rod, ne bi trebali odlučivati o tome tko je kvalitetan lider i kandidat.
TV1: Što je bolje za Bosnu i Hercegovinu?
Cormack: Mislim da je dobra Vlada u SAD, dobra za BiH, i nadam se da je to ono što ćemo dobiti u studenom.