Kraj ere: Kosovo okrenulo leđa herojima rata protiv Slobe

Umjereno lijeva nacionalistička stranka Vetëvendosje s prednosti manjom od jedan posto relativni je pobjednik prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu. Nakon 96 posto prebrojanih glasova Vetëvendosje, čiji je predsjednik Albin Kurti, osvojio je 25,8 posto, dok je Demokratski savez Kosova (LDK) predsjednice Vjose Osmani, 37-godišnje sveučilišne profesorice prava, na 25,1 posto.

Ovakvi rezultati pokazuju da je na Kosovu gotova politička era predsjednika i premijera koji su u vrijeme rata protiv režima Slobodana Miloševića u ovoj bivšoj jugoslavenskoj autonomnoj pokrajini bili ratni vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK odnosno UCK).

Demokratska partija Kosova iz čijih je redova na mjesto predsjednika republike izabran Hashim Thaçi, osvojila je 21 posto glasova, a Alijansa za budućnost Kosova premijera u ostavci Ramusha Haradinaja sa Socijaldemokratskom partijom Kosova osvojila je samo oko 12 posto.

U Demokratskoj partiji Kosova inače je aktualni predsjednik Kadri Veseli, čovjek koji je također bio jedan od osnivača OVK, odnosno jedan od prvih ljudi koji je vodio protuobavještajnu agenciju OVK, Kadri Veseli. Ramush Haradinaj je inače još u srpnju podnio ostavku na mjesto predsjednika vlade Kosova, što je bila posljedica kaznenog postupka protiv njega na UN-ovom sudu u Haagu zbog sumnje da je sudjelovao u ratnim zločinima.

Za izborni debakl praktično prvoboraca OVK i zapovjednika oružanog otpora protiv vojne invazije režima Slobodana Miloševića u zadnjim godinama 1990-ih kosovski mediji navode da je razlog sveopća korupcija u koju je zaglibila bivša jugoslavenska autonomna pokrajina, a danas djelomično priznata samostalna republika. Usto je na Kosovu katastrofalna i ekonomska situacija.

 FLORION GOGA/REUTERS/PIXSELL

Jedino što još stoji između konačnog političkog zalaska gerilskih legendi OVK – Thaçija, Haradinaja, Veselija i mnogih drugih – jest to hoće li Vetëvendosje i LDK uspjeti dogovoriti stabilnu vladu. Prema kosovskom ustavu samo najbolje plasirana stranka na izborima odabire mandatara za sastavljanje vlade.

U tom dijelu problema još nema. Predsjednik Vetevendosjea Albin Kurti nazvao je ove izbore “povijesnima” i već nakon prvih privremenih rezultata signalizirao je što mu je želja.

“Ja večeras neću kucati na vrata LDK, ali će to biti prva stvar što ću učiniti sutra ujutro”, kazao je za televiziju T7.

Riječ je još bila o izbornoj noći i Vjosa Osmani tada je rekla da ipak treba pričekati kompletnije rezultate zbog izrazito male prednosti jedne stranke pred drugom. Tijekom večeri Hashim Thaçi čak je u jednom trenutku ustvrdio da je njegova DPK u prednosti, ali su mu se nade ubrzo raspršile.

Sadašnji odnos snaga je takav da su opozicijske stranke – jedna progresivistička, lijevog centra, ali nacionalistička, te druga desnog centra konzervativno liberalna – osvojile izbore nad do sada vladajućima koje vode ratni veterani OVK, kompromitirani sudskim postupcima za ratne zločine i korumpiranom zemljom u siromaštvu. Problem je, međutim, u tome što Vetëvendosje i LDK skupa neće moći imati većinu u parlamentu od 120 mjesta.

Kako sada stvari stoje, one mogu računati najviše na zajedničkih 59 zastupnika. 20 mjesta u parlamentu pripadaju nacionalnim manjinama, od čega srpskoj pripada 10 mjesta. Svih 10 mjesta skoro stopostotnom podrškom osvojila je Srpska lista koju direktno podržava službeni Beograd. U nedjelju navečer Aleksandar Vučić govorio je o “najuvjerljivijoj pobjedi u povijesti”.

No, da bi Vetëvendosje koaliralo sa Srpskom listom, do izbora je bilo nezamislivo. Riječ je o stranci koja ne bježi niti od takvih ideja kao što je političko integriranje Kosova i Albanije, te čiji su pripadnici znali baciti i suzavac u kosovskom parlamentu. Kurti je, inače, u politiku ušao kao studentski aktivist, te je uoči NATO-ovog napada na Srbiju osuđen na 15 godina zatvora.

Unatoč tome, i zbog poziva, ako već ne i pritiska, iz SAD-a i iz EU-a kako bi se Priština i Beograd opet prihvatile dijaloga, a i zbog lošeg stanja u gospodarstvu na Kosovu, sve veće stranke osim Haradinajeve uoči izbora su davale do znanja da je krajnje vrijeme za ublažavanje sukoba između Beograda, koji Kosovo i dalje smatra svojom pokrajinom, i Prištine koja Republiku Kosovo smatra suverenom državom.

Jedna od prvih točaka vlade, kakva god bila, na kojoj će se vidjeti kako stvari stoje, bit će odnos prema carinama od 100 posto što ih je uveo Haradinaj kao mjeru kojom je uzvratio na prepreke koje je Srbija radila Kosovu pri ulasku u međunarodne institucije.