KONTROVERZNE ODLUKE ILI BORBA ZA DAYTONSKA PRAVA? Evo kako se Republika Srpska branila kroz godine

VISOKI PREDSTAVNIK VALENTIN INZKO PONIŠTIO JE ZAKLJUČKE NARS-A

Bivši visoki predstavnik u BiH je 2009. godine opozvao zaključke NSRS o prijenosu nadležnosti.

Narodna skupština RS usvojila je 14. svibnja 2009. godine informaciju i zaključke da je u 68 slučajeva izvršen prijenos nadležnosti sa entitetskih institucija na institucije BiH. Narodna skupština tada je navela da je dala suglasnost samo u tri slučaja.

Skupština je donijela zaključak da je prijenos nadležnosti izvršen nametnutim odlukama. Daljnji prijenos nadležnosti na prisilan i nedemokratski način ocijenila je potpuno neprihvatljivim. Zatražila je da se za protuustavno prenesene nadležnosti pokrenu postupci za izmjene i dopune ranije donesenih zakona.

Zaključci se odnose na Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće BiH. Ovo tijelo osnovano je 2004. godine na temelju Zakona koji je usvojio Parlament BiH.

NSRS je 2009. godine konstatirala da nije sačuvan utjecaj entiteta prilikom formiranja VSTV-a. Zatim je donesen zaključak kojim se od visokog predstavnika traži da se odrekne korištenja bonskih ovlasti.

Također je zatraženo da se ukinu odluke visokog predstavnika o razrješenju većeg broja osoba. Valentin Inzko je sve ove zaključke proglasio naravno nevažećim.

ODUSTAJANJE OD REFERENDUMA O OVLASTI DRŽAVNOG PRAVOSUDNOG SUSTAVA

Dodik je odustao od referenduma nakon sastanka s visokom predstavnicom EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton u svibnju 2011. godine.

Planirano je da se na prvom referendumu u RS građani izjasne o ovom pitanju:

Podržavate li zakone koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, a posebno zakone o državnom sudu i tužiteljstvu BiH?

Visoki predstavnik Valentin Inzko dao je Miloradu Dodiku sedam dana da povuče odluku ili bi u suprotnom iskoristio bonske ovlasti, poništio odluku i uveo sankcije dužnosnicima RS-a. RS-u je tada zaprijećeno da će blokirati rad državnih institucija.

USTAVNI SUD PROGLASIO JE NEUSTAVNOM ODLUKU RS-A O REFERENDUMU O DANU REPUBLIKE

Na zahtjev Bakira Izetbegovića i drugih zastupnika u državnom i federalnom parlamentu, Ustavni sud je ocijenio da Odluka o raspisivanju državnog referenduma od 15. srpnja 2016. godine nije u skladu s Ustavom BiH. U odluci Suda također se navodi da se poništavaju rezultati referenduma održanog 25. rujna 2016. godine.

Na  referendumu u rujnu 2016. izašlo je više od 99 posto birača, na pitanje – “Podržavate li činjenicu da se 9. siječnja obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?” odgovorilo je sa “Da”.

Ovakva plebiscitarna volja građana Srpske je ismijana i poništena.

Inzko: Nema potrebe za poništavanjem nezakonitog referenduma

NARODNA SKUPŠTINA RS SUSPENDIRALA JE ODLUKU O REFERENDUMU O SUDU I TUŽITELJSTVU BIH.

Skupština RS-a usvojila je Odluku o stavljanju van snage Odluke o raspisivanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH zbog nepostojanja općeg političkog konsenzusa za njenu provedbu.

Dvije godine ranije, 2015. godine, Skupština je donijela odluku da će se referendum održati u roku od 50 dana od objave u Službenom glasniku Republike Srpske. Odluka je značila da su građani odgovarali na pitanje treba li Sud BiH biti nadležan za građane u entitetu RS. Konkretno pitanje planirano je na sljedeći način: „Podržavate li neustavno i nezakonito nametanje zakona od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice, a posebno nametnuti zakon o Sudu i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine i provedbu njihovih odluka u Republici Srpskoj? Srpska?”

U svojim reakcijama na najave referenduma, sličnim su reakcijama reagirali visoki predstavnik u BiH, Vijeće za provedbu mira (PIC), veleposlanstva EU i SAD-a, navodeći da bi najavljeni referendum mogao biti temeljno kršenje mirovnog sporazuma iz 2015. godine.

Ni Dodik nije za referendum

USTAVNI SUD BIH PONOVNO JE PROGLASIO DAN RS NEUSTAVNIM

Ustavni sud BiH ponovno je proglasio Dan RS neustavnim

U siječnju 2018. godine devet bošnjačkih i hrvatskih izaslanika u Vijeću naroda RS podnijelo je zahtjev za ocjenu ustavnosti Dana RS-a.

USTAVNI SUD BIH PROGLASIO JE NEUSTAVNIM ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU RS

Sedam delegata Vijeća naroda RS zatražilo je ocjenu ustavnosti Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS. Ustavni sud je odlučio da se entitetsko poljoprivredno zemljište smatra vlasništvom BiH, suprotno odluci Skupštine RS-a krajem 2019. godine.

Pitanje zemljišta ne utječe na pitanje teritorija u BiH Pitanje zemljišta ne utječe na pitanje teritorija u BiH

NSRS USVOJILA INFORMACIJU O “ANTIDAJTONSKOM DJELOVANJU USTAVNOG SUDA BIH”

Skupština je usvojila Informaciju o “antidaytonskom djelovanju Ustavnog suda BiH” Ova informacija je usvojena nakon odluke Ustavnog suda o zemljištu. Zastupnici nisu proveli usvojenu informaciju niti zaključke o suspenziji predstavnika RS u tijelima BiH.

Bojkot državnih institucija od strane predstavnika RS-a počeo je u ljeto 2021. godine, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko donio izmjene i dopune Kaznenog zakona kojima se zabranjuje poricanje genocida i drugih zločina dokazanih pred Međunarodnim ili Sudom BiH.

SKUPŠTINA JE USVOJILA ZAKLJUČKE O VISOKOM PREDSTAVNIKU

Usvojenim zaključcima nalaže se Vladi RS da formira međunarodni pravni tim za podnošenje tužbi protiv visokih predstavnika.

Ova entitetska institucija tvrdila je da su zloporabom svog mandata prekršili međunarodno pravo. Navedeno je da prestaje potreba za vojnim dijelom misije prema Aneksu 10 Daytonskog sporazuma.

Prema Ustavu BiH, o ukidanju institucije OHR-a u BiH odlučuje isključivo Upravni odbor Vijeća za provedbu mira.

Ovlasti visokog predstavnika proizlaze iz Daytonskog sporazuma, kao i rezolucija Vijeća sigurnosti i međunarodnog prava, te nisu predmet revizije vlasti BiH, uključujući NSRF.

Vijeće sigurnosti UN-a produžilo je mandat misiji EUFOR početkom studenog , pa zaključak o prestanku potrebe za vojnim dijelom misije prema Aneksu 10 Daytonskog sporazuma nije zaživio.

Infografika: Sve o misiji EUFOR-a

SKUPŠTINA JE USVOJILA ZAKON O NEPRIMJENI ODLUKE VISOKOG PREDSTAVNIKA O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA

Ured visokog predstavnika je u više navrata ponavljao da Kazneni zakon BiH, kao i izmjene vezane za zabranu negiranja genocida i drugih zločina dokazanih pred Međunarodnim ili Sudom BiH, vrijede u cijeloj BiH.

Nakon stupanja na snagu izmjena i dopuna Tužiteljstvu BiH podneseno je više izvještaja.

SKUPŠTINA JE USVOJILA ZAKON O LIJEKOVIMA I MEDICINSKIM SREDSTVIMA KOJIM SE PREDVIĐA OSNIVANJE AGENCIJE ZA LIJEKOVE RS

Ovaj zakon je predmet istrage državnog odvjetništva kojeg RS ne priznaje.

Ustavom je definirano da entiteti ne mogu preuzeti nadležnosti države ili one nadležnosti koje su sukladno Ustavu prenesene na državnu razinu. Sjedinjene Države (SAD) i Europska unija (EU) također su osudile usvajanje entitetskog zakona o drogama.

Šest pravno nemogućih Dodikovih planova