"Ključno je da se Hrvatima garantira ravnopravnost na svim razinama!"

Hrvatska želi da dogovor o izmjeni Ustava postignu politički akteri u BiH, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković.
Plenković je naglasio da nitko izvana, pa ni Hrvatska, te promjene ne može nametnuti i sprovesti ih umjesto BiH.
Hrvatski premijer rekao je za “Večernji list” da je ključno da se Hrvatima kao jednom od tri konstitutivna naroda garantira puna ravnopravnost koja podrazumijeva izbor legitimnih predstavnika, njihovu ravnomjernu zastupljenost na svim nivoima vlasti i odgovarajući utjecaj na procese političkog odlučivanja.
Govoreći o teritorijalnoj reorganizaciji, Plenković je rekao da je prijedlog prema kojem bi se, umjesto sadašnja dva entiteta i 10 županija, BiH organizirala kao država s četiri multietničke federalne jedinice, poznat već duže vremena.
“O tom prijedlogu, kao i eventualnim drugim prijedlozima koji će se naći na stolu, tek treba spovesti širu raspravu kako bi se zajednički došlo do najboljih rješenja. Odgovornost je na političkim strankama i institucijama BiH da međusobnim dijalogom iznjedre najbolje institucionalne izmjene koje će pomiriti interese svih”, poručio je Plenković.
Hrvatski premijer je ukazao da je izmjena Izbornog zakona ključna kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.
Plenković je rekao da je sadašnji Izborni zakon omogućio preglasavanje Hrvata, odnosno nepoštivanja njihove izborne volje, dodajući da je to u evidentnom raskoraku s ustavnim načelom ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda na cijelom području BiH.
On je ocijenio da su odnosi Bošnjaka i Hrvata izrazito kompleksni, a da oscilacije koje povremeno dolaze ne doprinose razvoju BiH, a ni dobrobiti dva naroda.
“Vjerujem da i s hrvatske i s bošnjačke strane postoji volja da se odnosi poboljšaju i stave na zdrave osnove. Napad na predsjednika Općinske izborne komisije u Stocu napad je na državnu instituciju i kao takav neprihvatljiv”, poručio je Plenković.
On je izrazio zabrinustost trendom iseljavanja Hrvata iz BiH jer se njihov broj smanjio za jednu četvrtinu u odnosu na popis iz 1991. godine, ističući da na to utječu mnogi faktori, od otežane mogućnosti za povratka na područja na kojima su živjeli prije rata, preko nepostojanja nastave na hrtaskom jeziku do napada na imovinu Hrvata i diskriminaciju prilikom zapošljavanja./prvi.tv/