Srednjoškolci iz Mostara najradije bi u svojoj zgradi, ulici, kvartu za susjeda imali pripadnike hrvatske etničke skupine. Iz ostalih etničkih skupina mostarski srednjoškolci bi za susjede željeli najviše Srbe, a potom Bošnjake. Njihovi vršnjaci iz Sarajeva za susjede bi najviše voljeli Bošnjake, potom Hrvate, a tek na onda Srbe. Srednjoškolci iz Banje Luke u svom kvartu, ulici ili zgradi, najviše bi željeli vidjeti nekog iz svog srpskog naroda, potom iz hrvatskog i tek na trećem mjestu nekoga iz bošnjačkog. Anketirani srednjoškolci u ova tri velika bh. grada, jednoglasni su u jednoj ocjeni, a to je da u svom kvartu, ulici ne bi voljeli da žive pripadnici Romske zajednice. Ovi zanimljivi rezultati o razmišljanjima mlade bh. populacije, vezena uz etničke podjele, objavljeni su u “podebljem” stručnom djelu autora Srđana Puhala pod nazivom “Kako opažamo druge etničke skupine i njihove članove-Socijalna percepcija i etnička pripadnost kod srednjoškolaca u BiH” koje je financirala poznata njemačka Zaklada Friedrich Ebert Stiftung. Zanimljivi su rezultati istraživanja o temi ‘Što srednjoškolci iz Mostara, Banje Luke i Sarajeva misle o osobinama drugih etničkih skupina?’
Srednjoškolci iz Mostara, stoji u anketi, najviše opažaju Bošnjake kao podmukle, komunikativne, primitivne, svadljive, nekulturne, prljave i gostoljubive. Od pozitivnih osobina, pored komunikativnosti i gostoljubivosti, još se izdvajaju vrijedni, ljubazni. Srbe, mostarski srednjoškolci skoro uvijek opisuju pozitivnim osobinama. Srednjoškolci iz Banje Luke Bošnjake najviše percipiraju kao primitivne, svadljive, nekulturne, nepoštene, glupe i prljave. Gostoljubivost kod Bošnjaka je jedina pozitivna osobina. Za Hrvate se misli da su kukavice, podmukli, nepošteni i sebični. Srednjoškolci iz Sarajeva pripadnike hrvatske etničke skupine najčešće doživljavaju kao kulturne, čiste, pametne, vrijedne, civilizirane i gostoljubive. Istodobno, Srbe opisuju kao svadljive, nepoštene, podmukle, primitivne i drske. Među osobinama koje najčešće sarajevski srednjoškolci „vežu” uz Srbe nema nijedne pozitivne osobine izuzev komunikativnosti. “Razlog za takve rezultate treba tražiti u nacionalizmu i državnom uređenju BiH koje se temelji na pravima i obvezama kolektiviteta, odnosno tri konstitutivna naroda, a ne pojedinaca”, smatra autor istraživanja Srđan Puhalo, socijalni psiholog.
wpDiscuz