Svjetsko prvenstvo u Rusiji, 21. po redu, ostat će zapamćeno i po činjenici da je na njemu zaigrala država s najmanje stanovnika u povijesti ovog natjecanja. Broj stanovnika Islanda, otočne skandinavske države smještene u sjevernom Atlantiku, trenutačno se procjenjuje na oko 338.000. Island je 2018. preuzeo titulu od Trinidada i Tobaga, koji je 2006. imao oko 1,3 milijuna stanovnika.
Treća po redu je Sjeverna Irska, trostruki sudionik SP-a, 1958., 1982. i 1986. godine, koja je na premijeri prije 60 godina imala 1,4 milijuna stanovnika. Kuvajt je u svom jedinom nastupu 1982. godine u Španjolskoj imao tek 1,5 milijuna stanovnika, Slovenija je dvaput bila na SP-ima, 1,99 milijuna stanovnika imala je na debiju 2002. godine, 2,05 osam godina kasnije…
Sve su te države napravile čudesne nogometne uspjehe samim plasmanom na najveće svjetsko natjecanje, ali na njima nisu napravili veće pothvate, osim Sjeverne Irske koja je 1958. stigla do četvrtfinala gdje su je Just Fontaine i ostatak Francuza potopili sa 4:0.
Manje nego 1998.
Hrvatska je otišla korak dalje, u Rusiji se po drugi put u povijesti plasirala među četiri najbolje svjetske momčadi, a jučerašnjim slavljem postala i druga najmanja država na svijetu koja je ušla u finale, što je prije nje uspjelo još samo Urugvaju, koji je natjecanje i osvojio. Tužna je činjenica što je Hrvatska prije 20 godina kad je osvojila broncu u Francuskoj, imala oko 300.000 stanovnika više nego što ih ima danas, kada se njena aktualna populacija procjenjuje na oko 4,19 milijuna ljudi.
Samo je jedna država s manje stanovnika od Hrvatske uspjela ući u polufinale SP-a. Urugvaj, južnoamerički gigant, država s 15 kontinentalnih naslova, čak je pet puta stigla u polufinale svjetskih prvenstava. La Celeste dvaput su bili na vrhu svijeta, prvi put u prvom nastupu, na premijernom izdanju kojem su bili organizatori, kad je u Urugvaju živjelo tek 1,73 milijuna ljudi. U finalu su svladali susjeda Argentinu sa 4:2 i ušli u povijest. Novu čudesnu stranicu te povijesti ispisali su 20 godina kasnije, kad su u Brazilu šokirali domaćina i došli do druge titule. Tada je u Urugvaju živjelo skoro 2,2 milijuna ljudi.
Nakon toga u povijesti su još samo dvije države s manje od 10 milijuna stanovnika uspjele stići do finalne utakmice. Mađarska je 1954. godine imala oko 9,77 milijuna stanovnika, a Švedska četiri godine kasnije 7,39 milijuna. Naravno, svijet je tada izgledao potpuno drugačije. Tek je 1960. godine planet probio brojku od 3 milijarde stanovnika, a u ovom trenutku na Zemlji živi oko 7,6 milijardi ljudi. U Mađarskoj je, doduše, brojka slična kao i prije 64 godine, dok se u Švedskoj digla za oko 2,5 milijuna ljudi.
No ni Mađarska ni Švedska nisu se uspjele okititi naslovom svjetskog prvaka. Mađari su imali dva pokušaja, u Francuskoj 1938. godine u finalu ih je sa 4:2 svladala Italija, a 1954. u Švicarskoj bolja je sa 3:2 bila Zapadna Njemačka.
Brazilci prekinuli post
Šveđani su trijumf očekivali 1958. na Svjetskom prvenstvu kojem su bili domaćini. Do tada nijedna južnoamerička momčad nije trijumfirala u Europi, ali Brazilci su uspjeli prekinuti tu tradiciju. U finalu je Selecao slavio s čak 5:2, Vava i Pele zabili su dva, Zagallo jedan, dok su za domaćine strijelci bili Liedholm i Simonsson.
Hrvatska je u probrano društvo najmanjih, ali uspješnih, ušla 1998. godine, kad je igrala svoje prvo svjetsko prvenstvo kao samostalna država. Na putu do bronce uglavnom je rušila države s višestruko većim brojem stanovnika, a tada je u Lijepoj Našoj živjelo oko 4,5 milijuna ljudi. Manje stanovnika imala je tek Jamajka, tada oko 2,6 milijuna.
Veliki skalpovi
Na putu do trećeg mjesta Hrvatska je i svladala najmnogoljudniju europsku državu (ne računajući Rusiju koja se proteže i u Aziju), u Lyonu je u četvrtfinalu na koljena bacila Njemačku, koja se mogla pohvaliti sa 82 milijuna žitelja. Osamnaest puta više od Hrvatske…
Dvadeset godina nakon Francuske, Hrvatska je opet stigla među četiri najbolje reprezentacije na svijetu, a na natjecanju u Rusiji ovoga puta je imala priliku srušiti rekordera Island.
U društvu najbolje četvorke najviše ljudi živi u Francuskoj, oko 65 milijuna, deset više nego u Engleskoj, dok je Belgija na 11,5 milijuna.