Mislim da bilo kakva izjava o mogućem trgovinskom ratu između Hrvatske i BiH jednostavno ne odgovara stanju na terenu, odnosno gospodarskim odnosima između naše dvije zemlje. Za mnogo toga u našim gospodarsko-trgovinskim odnosima, ali i u drugim područjima, nakon ulaska Hrvatske u EU bit će odgovoran ponajprije Bruxelless.
Toga će svakog dana postati svjesnija i Hrvatska, ali i BiH i tome ćemo se svi morati prilagoditi – prokomentirala jeza Slobodnu Dalmaciju Božica Marković, direktorica Sektora prehrambene industrije pri HGK, izjavu Zlatka Lagumdžije, ministra vanjskih poslova BiH o tome da između Hrvatske i BiH moglo doći do “kaosa i trgovinskog rata“ ako naša država žurno ne poduzme potrebne mjere.
Lagumdžija je tako u četvrtak u Sarajevu od švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta zatražio pomoć u rješavanju problema s kojima se suočava BiH zbog ulaska Hrvatske u EU. “Za petnaest mjeseci Hrvatska više neće biti u poziciji u kojoj je bila u proteklih petnaest godina, jer će biti članica EU-a i tada ćemo ta pitanja koja nismo godinama riješili morati rješavati u potpuno drugom kontekstu”, istaknuo je Lagumdžija. Govoreći o konkretnim problemima ukazao je na vanjskotrgovinski deficit kojega BiH ima u razmjeni s Hrvatskom, mogućnost dodatnog zatvaranja hrvatskih granica za robe iz BiH i nerješavanje pitanja velikih graničnih prijelaza kojih, po njegovu sudu, mora biti barem sedam, a ne dva kako je sada planirano.
Prema njegovim riječima, BiH treba “barem tri“ granična prijelaza za izvoz roba životinjskog podrijetla te “barem četiri“ za ostale vrste roba. Strateška pomoć izvoznicima Mehmed Nišić, predsjednik udruženja proizvođača mlijeka Federacije BiH, pri tome je u niz navrata javno upozoravao svoju vladu kako mora napraviti certificirane laboratorije za izdavanje dozvola za izvoz poljoprivrednih i animalnih proizvoda u EU (i Hrvatsku), ali to nije napravljeno. Upravo zbog takvih propusta tamošnje Vlade, Lagumždija sada i grmi na Hrvatsku, ali malo će mu to pomoći ako BiH Vlada nije napravila svoj dio posla. Naravno, donekle slična situacija je i u Hrvatskoj, samo je ovdje veći problem u tome što se naši izvoznici koji izvoze najviše u BiH i Srbiju nisu dovoljno pripremili za situaciju kada će Hrvatske i EU tvrtke biti u istom položaju u tim državama.
Zbog toga će ove godina Hrvatska izdvojiti 50 milijuna kuna za “stratešku“ pomoć tim izvoznicima, ali ni nama ni BiH neće takve mjere, ali i bilo kakvi “trgovinski ratovi“, mnogo pomoći ako državne institucije ne postanu mnogo kvalitetnije, a poduzetništvo konkurentnije. Inače, robna razmjena između Hrvatske i BiH je u 2011. iznosila 1,6 milijardi eura, s tim da je robni izvoz iz BiH u Hrvatsku iznosio 500 milijuna eura, a iz RH u BiH 1,1 milijardu eura. Tijekom zadnjih pet godina izvoz iz BiH u Hrvatsku porastao za 45 posto, a hrvatski izvoz u BiH samo za dva posto. Kada su u pitanju agro-prehrambeni proizvodi, Hrvatska u BiH izvozi najviše pića i alkohola, cigareta i prehrambenih proizvoda, dok BiH u Hrvatsku najviše izvozi mlijeko i ulje, piše Slobodna.
Carinski propisi
Kada su u pitanju vanjskotrgovinski odnosi i carinski propisi, EU ima nezgodni običaj da zemljama koje namjeravaju ući u EU jednostavno “savjetuje“ da promjene Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na način da se pravila za uvoz neke robe, na primjer, izmjene tako da se ta kvota poveća za onoliko koliko je iznosila kvota zemlje koja prije ulazi u EU. U ovom slučaju to za BiH znači da se njene uvozne kvote neće smanjiti, već da će ostati iste za zemlje EU (plus Hrvatska). Za Hrvatsku to pak znači da neće imati ekskluzivno pravo na svoju bivšu kvotu za BiH, već će je morati dijeliti s konkurencijom iz EU. To znači da se kretanja u vanjskotrgovinskim odnosima mogu poboljšavati samo većom konkurentnošću gospodarstava jedne ili druge zemlje, a ne “trgovinskim ratovima“.
Granički prijelazi
– U slučaju velikih graničnih prijelaza, koji bi sa devet trebali pasti na dva (Nova Gradiška i Metković, tako da u Dalmaciji više ne bi bilo prijelaza u Vinjanima Donjim i Kamenskom), Hrvatska je već poslala poruku BiH da ako ta zemlja želi povećati taj broj uopće nema problema, samo mora te druge granične prijelaze izgraditi u skladu sa standardima EU. Naravno, to je za BiH problem zbog nedostatka novca u njihovom proračunu, ali teško da će im Hrvatska sa svojim proračunskim rupama moći nešto pomoći. (Dnevnik.ba)