Kada su Rusi prvi put došli u školu na jugoistoku Ukrajine, u kojoj je Larisa predavala povijest, tražili su sve udžbenike povijesti i ukrajinskog jezika. Ravnatelj ih je odbio predati. Škola je zatvorena. Ponovno je otvorena, virtualno, 1. rujna, a gotovo 80 posto od ukupno 700 učenika pohađa je online. Više od polovice njih ostalo je u okupiranom Berdjansku u regiji Zaporižja, kazala je učiteljica Larisa za Politico. Kako funkcionira nastava u Ukrajini?‘Neki idu u rusku školu i rade zadaću s nama. Činimo sve što možemo da to bude anonimno. Izbrisali smo sve elektroničke popise, nikada nismo stavljali fotografije ili snimke zaslona niti pisali imena’, objasnila je Larisa, učiteljica koja je u travnju otišla u Odesu, za Politico. Iz sigurnosnih razloga ne navodi se njezino prezime niti ime škole. Polovica njezinih kolega još uvijek je na okupiranom teritoriju i predaju online riskirajući zatvor – dvoje je već privedeno pa pušteno u rujnu.
‘Oni rade u ekstremnim uvjetima’, rekla je Larisa, navodeći da je jednu učiteljicu usred online nastave spasio muž koji je s prozora vidio da dolaze okupatori pa su uspjeli sakriti tragove na vrijeme.
Od početka invazije više od 3000 obrazovnih ustanova u Ukrajini – 10 posto od ukupnog broja – oštećeno je ili uništeno, registriralo je ministarstvo obrazovanja. Ukrajinske škole uglavnom su imale online nastavu još u pandemiji te su reaktivirale takav način rada nakon ruske invazije u veljači. No zbog ratnih razaranja i nestanaka struje milijuni ukrajinskih učenika ne mogu pratiti nastavu, a tisuće onih na okupiranim područjima suočavaju se s pritiskom da prijeđu u ruski obrazovni sustav. Od rujna roditeljima se jednokratno isplaćuje 10.000 rubalja (145 eura) za slanje djece u rusku školu, plus 4000 mjesečno ako ostanu na nastavi.
Obrazovanje, sa svojim propagandnim utjecajem na mlada srca i umove, postalo je prva linija u ratu: u ideološkoj bitki za Krim ruski cilj je brisanje ukrajinskog identiteta i militarizacija djece. Tamošnje lekcije iz povijesti već osam godina tvrde da je Ukrajina uvijek bila dio Rusije, a vojni kadetski tečajevi počinju za djecu od šest godina, kaže Marija Suljanina iz Krimske skupine za ljudska prava. ‘Vidimo da su ta djeca koja su bila mala kad je počela okupacija nakon osam godina pretvorena u Ruse’, dodala je.
U međuvremenu je ruski jezik u ukrajinskim školama prebačen među strane jezike, ruska književnost sada je dio studija svjetske književnosti, a nastava povijesti uključuje Holodomor, veliku glad koja je u 30-im godinama usmrtila milijune Ukrajinaca pod ruskom vlašću. No to ne ide glatko. Strukovna prometna škola u okupiranom Kupjansku, u kojoj je predavala Viktoria Šerbakova, bila je pod pritiskom da prijeđe na ruski sustav, a kasnije je oštećena i opljačkana. Njezino ‘radno mjesto’ sada je kuhinjski stol u malom unajmljenom stanu koji dijeli sa svoje dvoje djece i starijim roditeljima u izbjeglištvu u Kijevu. Stan je također virtualna predavaonica njezine kćeri studentice i učionica devetog razreda njezinog sina u dane bombardiranja ukrajinske prijestolnice.
Prijetnje učiteljima
Nastavnici na okupiranom teritoriju upućeni su u Rusiju ili na Krim na prekvalifikaciju u ruskom obrazovnom sustavu, uz prijetnje da će ih zamijeniti učitelji iz Rusije ako to odbiju. Jedna ravnateljica škole u Kupjansku, koja je odbila otvoriti školu nakon okupacije, provela je gotovo mjesec dana zatočena u podrumu policijske postaje. Od gotovo 50 zaposlenika strukovne škole, samo ih je sedam odbilo raditi s ruskim okupacijskim vlastima, navodi Šerbakova, koja je postala v.d. ravnateljice, dodajući da se srami svoje škole. S kolegicom je tiskala diplome za dostupne maturante, njih 35 od 53, te napravila novi nastavni plan. Ali kad su počele nazivati učenike, saznale su da su oni upisali školsku godinu po ruskom sustavu.
Paralelna nastava krenula je 1. rujna, a osam dana kasnije ukrajinske su snage oslobodile Kupjansk. Kad se Šerbakova vratila u grad, ustanovila je da je škola ostala bez opreme i vozila za obuku, kao i da je knjižnica puna netaknutih ruskih udžbenika. Dio osoblja pobjegao je u Rusiju, a ostali su se htjeli vratiti u ukrajinski sustav. ‘Isprva nisam znala što im reći. Nisam sigurnosna služba SBU, ne mogu im suditi’, rekla je. Naknadno je ministarstvo obrazovanja zabranilo rad onima koji su surađivali s okupatorom, a za one koji i dalje šire rusku propagandu predviđene su zatvorske kazne.
Učitelji napuštaju profesiju — zbog migracija, odlaska u mirovinu, niskih plaća te ratnih stresova i zabrana. Regija Harkiv izgubila je gotovo 3000 od 21.500 učitelja od veljače. Šerbakova se vratila u Kijev te radi uz svakodnevne nestašice struje. Njezini učenici, razbacani diljem zemlje, također isprekidano slušaju nastavu, a oni na privremenom boravku u inozemstvu upisuju tamošnje škole. Neki ipak ostaju u Kupjansku, u kojem još uvijek nema interneta, a grad je svakodnevno pod ruskim granatiranjem. Šerbakova kaže da njezini učenici napuštaju online tečajeve jer ‘moraju preživjeti’ pa nalaze posao.
From bombs to blackouts and displacement, millions of young Ukrainians face an education interrupted, with teachers forced to work incognito under threat of imprisonment or worse from occupying forces. https://t.co/fCL7bmWu5r
— POLITICOEurope (@POLITICOEurope) January 9, 2023
Ukrajinska djeca već godinama su pod konstantnim stresom. ‘Nije toliko važna kvaliteta obrazovanja koliko komunikacija. Gube socijalizaciju’, upozorava učiteljica Larisa. Neki roditelji uspoređuju situaciju sa onom svojih baka i djedova, a koji su propustili godine obrazovanja tijekom Drugog svjetskog rata. Kad je rat završio, morali su učiti s mnogo mlađom djecom, zaradivši tako naziv ‘pererostki’ ili ‘prerasli’. ‘Mislim da će biti isto baš kao s mojom bakom’, rekla je Maria Varenikova, novinarka koja živi u Kijevu s 11-godišnjim sinom Nazarom. Njegova škola otvorena je u rujnu te radi uz generatore, flaširanu vodu i podrumsko sklonište. Ali Nazar ponavlja izgubljenu prethodnu školsku godinu. Sin Viktorije Šerbakove, povrh traume zbog bijega iz Kupjanska, morao je veći dio prošle školske godine ‘zbiti’ u dodatnu nastavu preko ljeta kako bi prešao u sljedeći razred u Kijevu. ‘Puno se trude i brinu’, rekla je Šerbakova i dodala: ‘Oni su izgubljena djeca.’
wpDiscuz
