SARAJEVO – Ukrasni bošnjački član Predsjedništva, svojevrsna refuzna politička figura u BiH Bakir Izetbegović izjavio je danas u Sarajevu da on lično ima podijeljeno mišljenje o Haškom tribunalu, ističući da se ova institucija “udaljila” od prvobitne ideje osnivanja i uloge Haškog tribunala.
Obraćajući se na konferenciji povodom 20 godina rada Haškog tribunala, on je rekao da postoje dva Haška tribunala, od kojih je prvi onaj koji je 1993. godine osnovan Rezolucijom 827 Savjeta bezbjednosti UN i o kojem, kako je podvukao, u pogledu kažnjavanja zločina, prvenstveno u Srebrenici i Sarajevu, ima veoma visoko mišljenje.
“Drugi” Haški tribunal, pojašnjava Izetbegović, udaljio se od izvorne ideje, jer sasvim drugim očima u posljednje vrijeme gleda na procesuiranje zločina.
Njemu su posebno zasmetale oslobađajuće haške presude visokih vojnih i policijskih funkcionera srpske nacionalnosti u drugostepenom postupku, pa je dodao da “nalogodavci i planeri zločina” nisu adekvatno kažnjeni.
On je izrazio nadu da će se Haški tribunal do kraja mandata “vratiti prvobitnoj ideji”.
Predsjednik Haškog tribunala Teodor Meron u pozdravnom govoru indirektno je odbacio Izetbegovićeve tvrdnje, ocjenjujući da je Haški tribunal za 20 godina otklonio sve sumnje da će moći da opravda osnivanje i mandat koji je dobio od Savjeta bezbjednosti UN.
“Sve postignuto za ovih 20 godina rezultat je našeg predanog rada i vjerovanja u ideal pravde. Haški tribunal nadmašio je sva očekivanja”, poručio je Meron.
On je rekao da je Haški tribunal postao čuvar izuzetno velikog broja dokaza o ratnim zločinima i da je pokazao da je moguće procesuirati i najviše vojne, policijske i političke funkcionere, a svojim radom doveo je do “novog doba odgovornosti u svijetu”.
Prema njegovim riječima, za sve uspjehe Haškog tribunala, osim sudija i tužilaca, veoma su zaslužni i svjedoci, za koje smatra da su pokazali veliku hrabrost u mnogim sudskim procesima u Hagu.
Meron nije propustio priliku da, uprkos nezadovoljstvu koje su mu juče u Sarajevu predočili predstavnici porodica srpskih žrtava, pohvali rad Suda BiH i predsjednika Meddžide Kreso.
Tokom Meronovog obraćanja, grupa građana je podigla transparent na kojem je na engleskom jeziku pisalo “Pravda počiva u miru” i demonstrativno napustila salu u znak protesta protiv Merona lično, a neprimjereno su negodovali i članovi nekih bošnjačkih udruženja, koji su mu okrenuli leđa.
Ambasador Holandije u BiH Jurijan Krak potvrdio je političku podršku Vlade Holandije Haškom tribunalu, kojeg je označio kao “pravni centar cijelog svijeta”.
Kao značajne elemente nasljeđa Haškog tribunala, on je naveo afirmaciju međunarodnog krivičnog prava, evidenciju zločina, satisfakciju žrtvama i njihovim porodicama, kao i jačanje kapaciteta individualnih država u procesuiranju ratnih zločina.
Krak je rekao da je njegova vlada zabrinuta zbog primjedbi na pristrasan rad i osporavanja legitimiteta Suda BiH.
Predsjednik Suda BiH Meddžida Kreso rekla je da je Haški tribunal značajno doprinio izgradnji pravnog okvira i sudske prakse Suda BiH, što je posebno dobilo na težini nakon osnivanja Odjeljenja za ratne zločine, kao i usaglašavanja seta zakona koji tretiraju ovu oblast.
Direktor Međunarodne komisije za nestale u BiH /ICMP/ Ketrin Bomberger rekla je da je na području koje pokriva Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju /MKSJ/ proglašeno oko 40.000 nestalih lica, od kojih je do sada pronađeno oko 70 odsto.
Ona je naglasila da, osim pronalaženja i identifikacije nestalih lica, njihove porodice zahtijevaju i traže pravdu i kažnjavanje počinilaca zločina.
O procjeni 20-ogodišnjeg rada MKSJ govorili su i profesor prava sa Birmingenskog univerziteta Robert Krajer i predstavnik projekta REKOM Nataša Kandić.
Osim predstavnika Međunarodnog suda, među učesnicima konferencije su zvaničnici nacionalnih pravosudnih sistema, stručnjaci na polju tranzicione pravde, žrtve, pravnici, novinari, predstavnici nevladinih organizacija, predstavnici akademske zajednice i drugi akteri iz bivše Jugoslavije.
Konferenciju organizuje Autrič program MKSJ-a, a organizaciju skupa omogućili su EU i vlade Švajcarske, Luksemburga, Holandije, Koreje i Inicijativa za pravdu otvorenog društva.
wpDiscuz