Stranke koje za sebe kažu da su “građanske” provenijencije vrlo brzo su napustile načela koja su proklamirale i otkrile svoju pravu narav, što i nije bila nekakva posebna tajna. K tomu, i koalicija koju su tvorile raspala se na prvoj ozbiljnijoj prepreci.
Nakon uobičajenih peripetija, „uputa“ OHR-a i poništavanja kruga glasovanja, vijećnici Gradskog vijeća Grada Mostara jučer su ipak uspješno završili prvi krug glasovanja za gradonačelnika Mostara. Očekivano i sukladno izbornim rezultatima, u drugi krug su prošli kandidati HDZ-a BiH Mario Kordić i Koalicije za Mostar okupljene oko SDA Zlatko Guzin. Kako ni jedan ni drugi kandidat nisu uspjeli osigurati dvotrećinsku većinu od ukupno 35 mostarskih vijećnika, u petak će Vijeće ponovno zasjedati kako bi se proces izbora gradonačelnika priveo kraju.
I u drugom krugu bit će potrebna dvotrećinska većina za izbor gradonačelnika, koju ni jedan kandidat gotovo sigurno neće moći osigurati, te će se stoga pristupiti i trećem krugu glasovanja. U trećem, i posljednjem, krugu glasovanja pobijedit će onaj kandidat koji bude imao prostu većinu, a u slučaju izjednačenog rezultata pobijedit će mlađi kandidat.
U prvom krugu glasovanja kandidat HDZ-a je imamo 14 glasova, dok je kandidat SDA imao 12 te sve upućuje na to da će izbor gradonačelnika Mostara do kraja biti neizvjestan, ali i da Kordić ima blagu prednost.
Sve je to pak u skladu i s izbornim rezultatima. Hrvatska nacionalna zajednica u Mostaru je jasno kazala kako želi da ih u vlasti predstavlja HDZ, dok je bošnjačka odlučila povjerenje dati koaliciju okupljenoj oko SDA. Logično je stoga da te dvije političke grupacije dijele vlast u gradu i to na način da Kordić bude gradonačelnik jer je HDZ pojedinačno najjača stranka, a da predsjednika Gradskog vijeća, kao druga najjača stranka, da SDA. HDZ BiH i Koalicija za Mostar ujedno imaju i dvotrećinsku većinu potrebnu za nesmetano funkcioniranje Vijeća. Ostali, BH Blok, PMP i HRS trebaju biti oporba.
Da su se izabrani politički subjekti, u prvom redu BH Blok (SDP i Naša stranka) vodili navedenim načelima, odnosno da su uvažili na izborima jasno iskazanu volju građana Mostara, mogli su izbjeći velike blamaže kroz koje prolaze posljednjih dana.
Naime, u postizbornom periodu dužnosnici SDP-a i Naše stranke u Mostaru pokazali su zavidnu političku naivnost i bilo je potrebno svega 15-ak dana da između SDP-a i Naše stranke „pukne tikva“. Tako su istaknuli dva kandidata za gradonačelnika Mostara, Armana Zalihića (SDP) i Irmu Baralija (Naša stanka) iako u Vijeću imaju svega sedam vijećnika (zajedno s Prvom mostarskom partijom).
Osnovni problem BH Bloka je činjenica da su se u predizborno vrijeme lažno predstavljali kao politička snaga koja ne spada ni u bošnjački ni u hrvatski politički blok. Pokušavali su se predstaviti kao netko komu nacionalna pripadnost nije bitna odrednica i tko se definitivno neće svrstavati u nacionalne blokove. Iako je od samog početka upućenima jasno da su i SDP i Naša stranka čvrsto smještene na bošnjačkom političkom spektru, u predizbornoj kampanji pokušavali su slikati drugačiju sliku.
Tako su više puta nedvosmisleno izjavljivali kako neće podržati izbor gradonačelnika koji će biti rezultat volje političkih predstavnika samo jednog naroda.
Kao kompromis, nudili su svoje kandidate kao most između dvije dominantne politike u gradu – HDZ-a i SDA..
Da su ostali dosljedni tim načelima koja su sami proklamirali, izbjegli bi blamaže koje im se posljednjih dana događaju i koje sada prijete urušavanjem ukupnih odnosa SDP-a i Naše stranke u cijeloj BiH.
Već i prije samih izbora u kuloarima se glasno pričalo o tomu kako odnosi između SDP-a i Naše stranke nisu dobri, ali da se nesuglasice guraju pod tepih kako se ne bi ugrozili izborni rezultati. Poslije izbora isto se pričalo i povodom kandidature gospođe Baralija za gradonačelnicu Mostara.
Preko toga bi se i moglo prijeći, jer je izvjesno da će u svakoj koaliciji biti određenih nesuglasica. No, ono što je razotkrivajuće i što je u krajnjoj liniji jako dobro jer je do kraja demaskiralo stvari, jest dobrovoljno i nedvosmisleno pozicioniranje i SDP-a i Naše stranke na bošnjačku političku scenu u Mostaru.
I jedna i druga stranka su pristali da nacionalnost kandidata postane glavni kriterij izbora gradonačelnika Mostara. I jedni i drugi su pričali o „isporučivanju Mostara Čoviću i HDZ-u“, zanemarujući činjenicu da je više od polovine građana Mostara hrvatske nacionalnosti i da su ti građani na izborima u ogromnom broju svoje povjerenje dali upravo HDZ-u. Od SDA su se razlikovali samo po tomu što su predlagali drugačiju tehniku izbacivanja HDZ-a iz političke utakmice. BH Blok se tako ogolio kao još jedna u nizu koprena kojima je cilj „građanskom“ pričom prikriti bosansko-bošnjački unitarizam u kojem su građani nebošnjaci zapravo društveni neprijatelji kojima treba oduzeti pravo na političko predstavljanje.
Od SDA se razlikuju samo po osobi koja bi trebala okupiti protuhrvatsku većinu, s tim da SDA svoje namjere ni ne krije. Tako smo čuli objašnjenje kandidata SDP-a za gradonačelnika Mostara Armana Zalihića da se kandidirao jer samo on može pobijediti Kordića i to jer je mlađi kandidat. Baralija se također upustila u priču o „skupljanju 18 ruku“ potrebnih za pobjedu nad Kordićem. Uvijeno su dakle tražili formiranje bošnjačke većine koja će izglasati „građanskog“ gradonačelnika koji će biti maska bosansko-bošnjačkim unitarističkim politikama. Podtekst je uvijek bio neprihvatljivost suradnje s HDZ-om BiH kao tobožnjim neprijateljem države BiH i građana BiH, unatoč tomu što su građani Mostara i BiH koji su hrvatske nacionalnosti dominantno glasovali upravo za HDZ.
Riječ je, dakle, o jasnim bosansko-bošnjačkim unitarističkim politikama kojima je cilj izbaciti ne HDZ, nego Hrvate kao narod, iz svih političkih procesa u zemlji.
Birači su i prije samih izbora pak jasno prepoznali o čemu se tu radi te tu valja tražiti i razloge za izborni krah nekoliko lokalnih političkih inicijativa koje se uopće nisu bavile nacionalnom dimenzijom politike, nego su insistirale na rješavanju komunalnih, infrastrukturnih i drugih problema u gradu.
„Građanska“ politička priča time je konačno pokopana i u Mostaru te jasno prepoznata kako bosansko-bošnjački unitarizam kojem nije cilj suradnja između nacionalnih zajednica nego dominacija jedne zajednice nad drugom.
Također, krahirao je i BH Blok i to doslovno jer je sada sasvim izvjesno da u Mostaru kao politički subjekt-koalicija više neće postojati.