Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske priopćeno je da ne vide razlog upućivanje diplomatske note Ministarstva vanjskih poslova BiH u vezi s najavljenim proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa Hrvatske, te da njen sadržaj ne mogu prihvatiti kao legitiman, niti da je to službeni stav BiH o ovom pitanju.
U verbalnoj noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova BiH kao odgovor na notu koja je iz ovog ministarstva upućena Hrvatskoj 27. siječnja naglašava se da je BiH o svim događajima pravovremeno i transparentno informirana još polovicom prosinca prošle godine.
“Nakon telefonskog razgovora ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana s ministricom vanjskih poslova Biserom Turković i posebnog sastanka o ovoj temi koji je veleposlanik Hrvatske u BiH imao s predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranomm Tegeltijom 14. prosinca, reakcije su bile pozitivne. Također, isto je reagirao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik u svojim javnim istupima, ističući da Hrvatska proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa ničim ne dovodi u pitanje prava BiH”, navodi se u noti.
Polazeći od dosadašnjih izjava i javno objelodanjenih poruka najviših izvršnih tijela BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH, uključujući i poruku Turković iz prosinca prošle godine, Ministarstvo ne može poruke u predmetnoj noti prihatiti kao legitimni i službeni stav BiH o ovom pitanju.
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske i ovog puta su ponovili da proglašenje hrvatskog iključivog gospodarskog pojasa, koje stupa na snagu 13. veljače, neće izazvati nikakave promjene u odnosu na BiH budući da se na tu zemlju još od 2003. primjenjuje pravni režim Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Hrvatske.
Kada je riječ o mogućnostima međusobne suradnje vezane uz Jadran, iz hrvatskog ministarstva podsjećaju da je, uz postojoću bilaternu suradnju i izravne kontakte na svim razinama, BiH isto kao i Hrvatska članica Jadransko-jonske inicijative multilateralnog formata suradnje u kojem se mogu raspraviti pitanja zaštite Jadrana.
“Suradnja između jadranskih obalnih država svrha je postojanja i djelovanja i Povjerenstva za zaštitu voda Jadrana. Ovakvi oblici regionalne suradnje određeni su i preporučeni dražavama strankama Konvencije UN o pravu mora”, ističe se u priopćenju.
Kada je riječ o ugovoru o granici između Hrvatske i BiH, u verbalnoj noti podsjećaju da je taj ugovor u privremenoj primjeni u odnosima između ove dvije zemlje od 1999. kada je i potpisan, te da do sada nije ratificiran u parlamenima ni jedne ni druge države.
“Njegova je nesporna vrijednost u tome što se uredno i u dobroj vjeri provodi već više od 20 godina između obje strane i što je potvrdio načelo nepromjenjivosti međunarodno priznatih granica, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i politiku neovisnosti država potpisnica”, ističe se u verbalnoj noti iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske.
U verbalnoj noti se navodi da Hrvatska kao država strana Konvencije UN o pravu mora, uvažavajući posebnost zemljopisnog položaja BiH kao susjedne obalne države, omogućava neometani pristup prema i od obala BiH do Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa Hrvatske uskoro isključivog gospodarskog pojasa.
Iz resornog ministarstva podsjećaju da od 2003. godine, od kada je u primjeni režim Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa uz vanjske granice teritorijalnog mora Hrvatske, više nema otvorenog mora što se neće promijeniti ni od 13. veljače kada ga zamjeni isključivi gospodarski pojas.
“Hrvatska je odlučna nastaviti da razvijati dobrosusjedske odnose sa BiH, između ostalog kroz suradnju primjerenu susjednim obalnim državama uz međusobno poštivanje prava zajamčenih međunarodnim pravom mora, uključujući ona vezana za neometani pristup i zaštitu i očuvanje mora i morske okoline”, navodi se u verbalnoj noti upućenoj Ministarstvu vanjskih poslova BiH./HMS/