IVANIĆ: Okrenuti se unutarnjem dijalogu uz mnogo veći stupanj povjerenja

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić kazao je u uvodnom obraćanju na otvaranju IX sastanka na visokoj razini “The European Peace: What is the Recipe for a Strong Union for All”, koji je danas u Sarajevu organizirao Međunarodni centar “Nizami Ganjavi”, da je prošlost pokazala da su promjene moguće ako postoji volja i zajednički interes te da se trebamo okrenuti unutrašnjem dijalogu i pokušati doći do rješenja unutar nas samih, za što je potreban mnogo veći stupanj povjerenja nego što je trenutni.
Istaknuo je da, iako situacija u BiH nije ni blizu normalne, pogotovo u ekonomskom i političkom smislu te da postoji još mnogo izazova, činjenica je da se u BiH 21 godinu nakon rata živi u miru i da nema sukoba niti etnički uvjetovanih konflikta već dugo vremena .
Dejtonski sporazum možda nije idealno rješenje, ali Ivanić je mišljenja da nema uvjeta za novi Dayton, jer za to nema suglasnosti u međunarodnim institucijama, a ako uvjeta za novi Dayton igdje i bude bilo, prije će ih biti unutar BiH, nego u međunarodnim situacijama.
Istaknuo je da je ključna stvar kojom trebamo da se bavimo spremnost na dogovor i kompromis, što bi značajno promijenilo sliku o BiH, a to bi opet dovelo do dolaska novih investitora i osjećaj izolacije bi vrlo brzo nestao.
Da bi doveli do promjena, naglasio je, političari u BiH moraju biti spremni na izvjesne rizike i kompromise jer bez spremnosti na kompromise BiH će biti u velikim problemima u vremenu koje dolazi.
Također je dodao da će približavanje Europskoj uniji (EU) umnogome pomoći BiH, jer onda više neće biti dio izoliranog prostora, a ideja ulaska u EU bitan je preduvjet političke i ekonomske stabilnosti BiH.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, koji će biti ključni govornik u poslijepodnevnom panelu, ocijenio je da od Dejtona do danas jesmo nešto naučili, ali da je ostalo još dosta toga da se uradi i nauči.
– Potrebno je da razumijemo da BiH ima svoje vrijednosti koje moramo uvažavati i poštivati, ali da moramo čuti glas drugog i drugačijeg u tom unutarnjem uređenju BiH, jer bez toga teško da ćemo ostvariti naš euroatlantski put – istaknuo je.
Napomenuo je da je Dayton učinio dosta toga te da će ova konferencija to na različite načine analizirati, i dodao da ne vjeruje da će bilo tko uime BiH zakazivati ​​Dejton II ili III.
Kazao je da BiH mora raditi brže i odgovornije te da će na taj način biti mnogo brže u susjedstvu s Crnom Gorom i Srbijom kao kandidatima za EU.
Jedan od govornika na poslijepodnevnom panelu, bivši predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, rekao je da će govoriti o europskoj budućnosti jugoistoka Europe, što mnogi smatraju ključnim, ne samo za daljnji razvoj i očuvanje mira već i za sudbinu mnogih jugoistočnih zemalja.
Podsjetio je da je mir glavni cilj EU te istaknuo da će ulaskom svih zemalja jugostočne Europe u EU definitivno zavladati mir na ovim prostorima.
Osvrnuo se i na pobjedu Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama, izrazivši nadu da Trump neće izvršiti sva svoja predizborna obećanja i kazavši da je svaki od svjetskih lidera, pogotovo najvećih zemalja, posebno odgovoran za mir i stabilnost u svijetu.
Komentirajući mogućnost priključenja BiH Europskoj uniji, istaknuo je da ne možemo očekivati ​​da nas “EU uvede za ruku” već da sami moramo raditi na tome.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović naglasio je da EU nije cjelovita bez zapadnog Balkana, dok države iz ove regije, da bi pokazale EU da je zapadni Balkan nužno njen dio, moraju prije svega definirati vrijednost dobrosusjedskih odnosa te pokazati da su u stanju same rješavaju svoja otvorena pitanja.
– EU nema alternativu, jer je njezin motiv bio na afirmaciji mira i stabilnosti te potpunoj potvrdi vrijednosti pomirenja – podvukao je Vujanović.
Bivši predsjednik Bugarske Petar Stoyanov rekao je da je za regiju Balkana potreban kompleksan pristup, uzimajući u obzir sve relevantne povijesne, političke i ekonomske faktore, dok je jedan od najvažnijh čimbenika predanost ljudi s Balkana mirnom i boljem životu.
Izrazio je čvrsto uvjerenje da zemlje zapadnog Balkana trebaju postati članice EU te da balkanske zemlje koje su već članice EU moraju pomoći ostalim državama iz ove regije na njihovom putu ka EU.