Na Balkanu žive milijuni muslimana starosjedilaca. Čini li to tu regiju posebno zanimljivom tzv. Islamskoj državi, kako posljednjih dana pišu lokalni i svjetski mediji? Sugovornici Deutsche Wellea imaju o tome različita stajališta.
– Posljednjih 100 godina balkanske povijesti nisu ništa drugo nego kronologija tlačenja muslimana, u uroti sudjeluju svi, od komunista, preko ‚’križara”, do Židova, te je zato najlogičnije sve njih pobiti – to je tzv Islamska država (IS) poručila u propagandnom videofilmu početkom lipnja (naslovna fotografija). Na snimci čija produkcija podsjeća na nešto između epske fantastike i kvalitetnog dokumentarca, pojavljuje se niz mlađih i starijih bradatih muškaraca, koji na bosanskom i albanskom savjetuju svoju „braću“ na Balkanu da napadaju i ubijaju ljude u svojoj okolini. Za potrebe videa dobili su i posebne nadimke: Al Bosni, Al Albani, Al Kosovi…
Realna prijetnja?
Sarajevski stručnjak za terorizam Vlado Azinović kritizira prije svega medije u regiji koji su od propagandne snimke napravili, kako kaže, spektakl. „Potpuni marginalni likovi, koji ne predstavljaju nikoga i nikad nisu bili pred kamerom, sada se odjednom osjećaju važnima jer nekome prijete iako te prijetnje nemaju stvarnog uporišta. Ali samim tim što ovdašnji mediji jašu na toj priči, recikliraju je i omogućavaju tim kriminalcima da preko televizije uđu u naše domove, time služimo njihovoj svrsi. Jer oni su taj videosadržaj upravo i napravili da bi se mediji zakačili“, kaže Azinović za DW. On dodaje da IS na raznim jezicima tjedno šalje više od 200.000 prijetećih poruka samo putem Twittera te da je “pretjerano misliti kako IS posebno cilja na Balkan“.
No neki mediji, koji se mogu smatrati relevantnima, idu čak i dalje. Recimo, konzervativni njemački list Die Welt pisao je nedavno u svom nedjeljnom izdanju da radikalni islamisti po Balkanu “pletu svoje mreže” i da čak tu postoji neka vrsta “pred-obuke“ za buduće džihadiste. To je berlinski list navodno saznao u njemačkim obavještajnim krugovima. Situacija je, piše Die Welt, toliko zabrinjavajuća da je o njoj već raspravljao i nadležni odbor Bundestaga, Balkan je, tvrdi se, bio i jedna od tema prošlotjednog samita G7.
Docent na beogradskom Fakultetu političkih znanosti Filip Ejdus smatra da se u ovom trenutku ne može govoriti o nekakvim organizacijama IS-a na Balkanu, ali da prijetnje treba shvatiti ozbiljno. „Iako se radi o propagandnom filmu, bila bi kolosalna pogreška uljuljkivati se u vjeri da prijetnja nije realna. Bojim se da je samo pitanje vremena kada će ta organizacija započeti s napadima u Europi. To bi moglo izazvati političke potrese i rast sigurnosnog populizma čije će prve žrtve biti sloboda i demokracija. Balkan bi, zbog endemske nestabilnosti, bio u tom smislu laka meta. Političke elite u Srbiji prvo bi trebale shvatiti da bez odlučnog saveza sa zapadnim demokracijama ne mogu odgovoriti na ovaj rastući globalni izazov, a onda bi trebale to i objasniti svojim građanima“, navodi Ejdus za DW.
Iz bijede u džihad
Njemački mediji prenose i da je “Islamska država“ u BiH već izvela nekoliko napada, na primjer onaj u Zvorniku kada je napadač ubio jednog i ranio dva policajca. Međutim, Vlado Azinović podsjeća da napadač nije bio u vezi s vodstvom IS-a te da je mali krug potencijalno radikalnih islamista pod prismotrom nadležnih službi. “To, naravno, ne otklanja mogućnost terorističkog akta, pogotovo u slučaju napadača vukova samotnjaka. Ali radi se o racionalnoj prijetnji koja je manje ili više pod kontrolom i nema potrebe stvarati histeriju.“
No iako stručnjaci iz regije daju različite odgovore na pitanje koliko je realna prijetnja IS-a na Balkanu, jedno je sigurno: u toj regiji džihadisti pronalaze relativno veliki broj novaka. Tako se vjeruje da se samo s Kosova više od 250 ljudi pridružilo islamistima, što je, u usporedbi s brojem stanovnika, rekord – izuzmemo li arapske zemlje. Daleko ne zaostaje ni BiH. Azinović je u jednoj analizi za Atlantsku inicijativu sada prvi put detaljno ispitao tko su ljudi koji odlaze u džihad: “Mi smo za potrebe prezentacije fotografirali kuće tih mladića. To su kuće iz kojih bi čovjek nastojao pobjeći bilo gdje. Tim mladićima se ne nudi nikakva opipljiva alternativa koja bi ih ohrabrila da budućnost traže u matičnim sredinama. Jako često su s ekonomskih margina, bez škole i radnih navika.“
Siromaštvo i manjak perspektive jesu jedan od (pred)uvjeta, ali svakako nisu jedini razlog. Jer, kako kaže naš sugovornik, mladići se ne radikaliziraju jer nemaju škole i posla, pa čak ni zbog, recimo, genocida u Srebrenici, već na priči o “globalnoj patnji identitetske zajednice kojoj vjeruju da pripadaju“. – Odlaze na daleka ratišta u zemlje koje ranije nisu znali pokazati ni na zemljovidu, u rat koji ne razumiju i za interese koje ne shvaćaju. A sve vjerujući da zapravo ispunjavaju neku vrstu Božjeg naloga – kaže Azinović i zaključuje: “Uglavnom su to ljudi koji inače završavaju u organiziranom kriminalu, a u ovom slučaju odlaze u ono što nazivamo ‘Islamskom državom’.“
Utjecaj s Arapskog poluotoka
Ima još jedna stvar, na koju upozorava Filip Ejdus. Jugoslavenski ratovi devedesetih imali su i religioznu notu, kaže on, kao i gostujuće borce, mudžahedine, iz arapskih zemalja. Nakon rata ostala je njihova radikalna i pogrešna interpretacija religije, koju financijski podržavaju naftne imperije Arapskog poluotoka. – Iako uvjerljiva većina muslimana na Balkanu apsolutno odbacuje te anticivilizacijske ideje, one nažalost pronalaze svoj put do jednog broja ljudi. Tome svakako pogoduje slaba sociopolitička kohezija u regiji, loša ekonomska situacija, kao i živo sjećanje na ratove iz devedesetih i rašireni narativi o samoviktimizaciji – smatra Ejdus.
Slično važi i na Kosovu, kaže u razgovoru za DW Ismail Hasani, prištinski sociolog religije. „Ima imama koji dolaze iz raznih religijskih škola s istoka i pokušavaju propovijedati islam koji je suprotan idejama tradicionalnog islama na Balkanu. Rekao bih, međutim, da nijedna od tih radikalnih varijanti nema prođu na Balkanu.“ Hasani primjećuje da se „prenaglašava priča o navodnom nastajanju ‘Islamske države’ na Balkanu i to tako da se za njene kolovođe proglašavaju Albanci“. Taj stručnjak smatra da je razdoblje ratova na Balkanu završeno, ali da uporno opstaje stereotip da u tom dijelu svijeta „susjedi jedva čekaju poubijati jedni druge“.
Stoga, suglasni su naši sugovornici, i izvještaje o “Islamskoj državi“ treba stavljati u kontekst. Kako napominje Azinović, valja reći da je spomenuti videofilm snimljen još prošle godine. I da je dobar broj onih bradatih ljudi spremnih na ubijanje “nevjernika“ u međuvremenu već mrtav.