Loše prognoze znanstvenika za Balkan: Bit će među najteže pogođenim područjima u Europi
Iako znanstvenici imaju alate i metode za mjerenje utjecaja klimatskih promjena – kako to učiniti tako da pojedinac, unutar vlastitog života, ima neku vrijednost po kojoj će mjeriti koliko je pod utjecajem klimatskih promjena i njegov život mijenjanje?
Nije lako zamisliti što je točno “prosječno globalno zatopljenje od 1,5 ili 2 stupnja” i kako će ono promijeniti naš svakodnevni život.
Time su se pozabavili istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT); razvili su novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Pokazalo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera znanstvenika s MIT-a, izrađena korištenjem podataka iz 50 različitih klimatskih modela, određena je time koliko će porasti ili pasti broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta do 2100. godine, odnosno razdoblja od 24 sata kada temperature su dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo radi posla ili slobodnog vremena.
Ovo su dani u kojima nije ni prevruće ni prehladno, koje su znanstvenici smjestili u temperaturni raspon između 10 i 25 stupnjeva, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Najveće promjene
Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti temperaturni raspon kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što za njih čini ugodno vrijeme.
Istraživanje MIT-a pokazalo je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika, koja će do kraja stoljeća izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu tih dana.
Ističe se i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će gubiti više unatoč manjoj emisiji stakleničkih plinova.
A što je s Europom, tko će do 2100. izgubiti najviše “dana na otvorenom”?
U Europi također postoji podjela na sjever i jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Uz zagrijavanje klime, sjever će imati više dana s ugodnim vremenom jer zime postaju sve toplije, no na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati smanjenje broja dana na otvorenom.
Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunjska 12 dana.
Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, pokazalo je istraživanje MIT-a, prenosi Slobodna Dalmacija.