Prema gotovim podacima za 2020. godinu, koja je bila obilježena koronakrizom, u Bosni i Hercegovini aktivnog stanovništva je bilo 1.394 milijuna osoba od kojih je 1.173 milijuna (84,1 posto) zaposlenih i 221 tisuća (15,9 posto) nezaposlenih osoba.
U istom razdoblju, u našoj državi, neaktivnog stanovništva je bilo 1.532 milijuna osoba. Ovo pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH u kojima također stoji kako je stopa aktivnosti je bila 47,7 posto, stopa zaposlenosti 40,1 posto, stopa nezaposlenosti 15,9 posto i stopa neaktivnosti 52,3 posto.
– Od ukupnog neaktivnog stanovništva, 36,1 posto neaktivnih osoba je u dobnoj skupini od 65 i više godina, zatim 26,3 posto neaktivnih osoba u dobnoj skupini od 50 do 64 godine, 19,4 posto neaktivnih osoba u dobnoj skupini od 25 do 49 godina i 18,2 posto neaktivnih osoba u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, navodi se u priopćenju.
Statistički pokazatelji
Nadalje, najveći udio u obrazovnoj strukturi neaktivnih osoba imaju osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 48 posto, zatim slijede osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom 46,3 posto, i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 5,7 posto.
Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 70,8 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 15,1 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 14,1 posto.
– Struktura zaposlenih osoba prema skupinama područja djelatnosti pokazuje da je najveći udio zaposlenih osoba u uslužnim djelatnostima 54,7 posto, zatim u industriji i građevinarstvu 33,4 postoi u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 12 posto, stoji u priopćenju.
Zanimljivi su i podaci koliko vremena nezaposlene osobe traže posao. Tako je u 2020. od ukupnog broja nezaposlenih osoba njih 55 tisuća ili 24,9 postotražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 40 tisuća ili 17,9 posto nezaposlenih osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i dulje iznosio je 126 tisuće ili 56,8 posto.
Reforme
Pandemija koronavirusa donijela je velike ekonomske probleme u cijelom svijetu pa tako i u BiH. Očekivano je da smo tijekom 2020. bilježili padove ali ono što je sada najvažnije jeste da oporavak ne traje predugo. Naime, već sada je jasno kako stanje kakvo je bilo prije izbijanja pandemije nećemo dosegnuti tijekom ove godine, a neizvjesno je hoće li i ako hoće u kojem trenutku se to dogoditi i tijekom 2022.
Prognoze je nezahvalno davati jer nitko sa sigurnošću ne na kako će se kretati situacija s pandemijom, hoće li i dalje u Europi biti lockdowna, kada je Europska unija krenuti u puni oporavak itd. Sve to itekako će utjecati i na malu i otvorenu ekonomiju kakva je naša. Uz eksterne faktore, najvažnije je će biti i ponašanje domaćih vlasti odnosno na koji način će država reagirati – hoće li se ići ka rasterećenju realnog sektora, većim poticajima, ekonomskoj i pravnoj sigurnosti… Bez vidljivih i jasnih reformi i dalje ćemo tapkati u mjestu dok ostali krupnim koracima idu prema naprijed.
wpDiscuz
