Možete li zamisliti da bilo koji strani ambasador u Kraljevini Nizozemskoj opali moralnu šamarčinu nizozemskim vlastima, pozove ih na rad, a nizozemski narod na blokade ulica. Koliko bi sekundi trajala odluka nizozemske administracije nakon koje bi takav ambasador bio izbačen iz zemlje.
U BIH je posve normalno da strani ambasadori, ne samo kroje unutarnja pitanja i vlade, nego i da potiču na nerede, pri tome kritizirajući sam vrh države, vrh koji je dobio legitimitet od naroda.
Drugim rječima one koji predstavljaju ovu zemlju a koji su domaćini , pravno gledano stranih ambasadora. I to čine bez ikakvih posljedica. Do sada se ne pamti kada je neka institucija BIH MVP, ili Predsjedništvo upozorilo nekog stranog ambasadora na ponašanje, tražeći od njeg da se upristoji.
Ako kažete da BIH nije suverena zemlja, jer dopušta takvo ponašanje svakom gostu u BIH, koji je izgleda u BIH veći autoritet nego bilo koji BH građanin pa čak i njeno Predsjedništvo ili Vijeće ministara, vi ćete biti optuženi da ne volite BIH. No BIH doista nije suverena država. Da jeste danas bi predsjedavajući BIH , g. Izetbegović, g. Kraaku uručio prosvjedu notu i pozvao ga na hitan razgovor, te bi mu pojasnio kako BIH država očekuje od stranih diplomata da se odnose prema njenim institucijama. A da je BIH posve suverena zemlja g. Izetebegović bi uvaženu ekselenciju Kraakda danas naprosto, izbacio iz zemlje. Možda teška srca, al u interesu BIH. Tako bi to recimo učino Izetbegovićev prijatelj g. Erdogan, da mu bilo tko u Turskoj poruči ono što je g. Kraak danas poručio BH vlastima. To bi učinila i gđa Merkel kao i svi lideri svih država koje se smatraju ozbiljnim državama.
Kraak je na okruglom stolu u povodu izvještaja koji je jedna od brojnih nevladinih organizacija u zemlji Social Overview Service (SOS) koju financiraju Norvežani ,( jeeee, tnx Norvežani, we like you) objavila, rekao kako je reformska agenda za našu državu plan D te kako definitivno nećemo imati nikakav prilagođeni plan E ili F.
“Svjestan sam svih poteškoća, ali prestanite se kriti na način da govorite da je BiH izuzetna po nečemu. Ne, niste ni po čemu različiti od Latvije i Slovačke. One su prošle reforme i dobro im ide”, poručio je Kraak bh. političarima.
Ambasador je kazao kako mu nije cilj da ohrabri građane da izađu na ulice i protestuju, ali da su protesti apsolutno legitimni.
“Ja se uvijek pitam šta je sa farmerima, industrijom hrane? Šta je s tim ljudima, zašto se ne čuju. Mnogi od njih izgubili su glavno izvozno tržište u Hrvatskoj i često se pitam kako je moguće da ne vidim 400 traktora na ulicama Sarajeva i Banje Luke koji bi odbili da odu dok se ne riješi problem pristupa tržištu”, rekao je Kraak.
Kraak je rekao da uopće nije problem imenovati i osramotiti glavne krivce za stanje u BiH, ali da se prvo treba odgovoriti na pitanje ko je kriv za šta. U tom kontekstu dodao je da je cijela priča o prilagodbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju odličan primjer zanemarivanja krucijalnih pitanja.
“Vlasti u BiH su od 2005. godine bile potpuno svjesne da će Hrvatska jednog dana postati članica EU i da će izvoz bit moguć samo uz određene prilagodbe. I ništa nije učinjeno. Ja se odlično sjećam 2013. godine i apsolutne panike koja je zavladala kada su se počeli uspostavljati granični prijelazi i kada smo morali dovoditi masu stručnjaka kako bi došlo do prilagodbe struktura, odnosno kako bi uradili ono što je trebalo bit učinjeno deset godina ranije”, rekao je Kraak.
On je kazao kako je Holandija zabrinuta zbog manjka podrške javnosti veoma bolnim reformama koje naša država mora sprovesti.
“Iz mog iskustva, mnogi političari odbijaju da objasne, promovišu i stanu iza reformske agende na koju su se obavezali. Izbori su ove godine i ne vidim da političari putuju od Bihaća do Trebinja kako bi objasnili građanima šta će se to desiti javnom sektoru, socijalnom sistemu, porezima i akcizama”, rekao je Kraak dodajući kako nijedan političar u svijetu ne voli govoriti o bolnim promjenama, ali da u slučaju BiH niko ništa na tome ni ne radi.
Holandija je, kako navodi, posebno zabrinuta i zbog toga što je evidentno kako bh. političari nemaju osjećaj hitnosti.
“Moram reći svojim prijateljima u ovoj zemlji da BiH definitivno nije prioritet međunarodne zajednice. EU je sada suočena s problemima iz pakla, a to je migrantska kriza, kriza eura, tu je i mogućnost izlaska Velike Britanije iz EU, što će za moju zemlju imati ogromne posljedice. Ako neko misli da će se premijer Holandije probuditi jedno jutro i reći: ‘O Bože, moram uraditi nešto sa BiH’ – neće. Ti dani su davno završeni”, kazao je Kraak.
Kraak je kazao kako se on u BiH nalazi tri i po godine i kako je svaki trenutak koji je proveo u našoj zemlji bio ključan. On je dodao da su mnogi posmatrači konstatovali kako će do proljeća 2016. godine doći do konačnog raspleta u našoj zemlji.
“Privodi se kraju prva faza reformske agende i već bismo trebali vidjeti konkretne rezultate. Rezultati popisa trebali bi bit objavljeni 1. jula. To nije preduslov za dalje korake ka EU, ali rezultati popisa od izuzetnog su značaja za planiranje i projekcije u ovom procesu”, kazao je Kraak.
Ističe kako su mnogi predvidjeli i da će do proljeća 2016. godine nestati novca u Republici Srpskoj i Federaciji BiH te da su u tom kontekstu nužno potrebni novi aranžmani sa Svjetskom bankom i MMF-om. Holandski ambasador posebno je naglasio kako je nepohodno u potpunosti prilagoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, kao i mehanizam koordinacije.
“Svi koji znaju nešto o BiH svjesni su da su približavanjem izbora mogućnosti realnih reformi sve manje”, smatra Kraak dodajući kako je bh. političarima savršeno jasno šta trebaju raditi na putu ka EU.
On je istakao kako u BiH ima nekoliko predanih reformatora, ali da ih je samo nekoliko i da oni ne prebacuju krivicu na Zapad ili diplomate.
“Neki su neiskusni političari, ali su iskreni kada govore o političarima. Mislim da ih međunarodna zajednica treba podržati. Moja zemlja će ostati predana tome”, rekao je Kraak.
Na kraju je zaključio kako Holadnija apsolutno podržava BiH na putu ka Evropskoj uniji i kako naša zemlja ima potencijale, ali da nedostaje politička volja.