Published On: Tue, Sep 19th, 2017
#3rd | By Desk

HSP: Komunalni nered u Mostaru

Grad Mostar je najprljaviji turistički grad u Europi i umjesto da se ugleda na Split i Dubrovnik, kojima prirodno i kulturološki pripadamo, jedino se možemo usporediti sa gradovima Bliskog istoka.

Komunalni nered je doveo do toga da svi prebacuju odgovornost na onoga drugoga, kao da se ne zna što je u ingerenciji Parkova, Komosa, Vodovoda ili neke druge privatne ili javne površine ili objekta. Hrvatska stranka prava (HSP) smatra da je u pitanju nepotizam i nerad, a ne sukob nadležnosti i da se hoće sve bi se riješilo za vrlo kratko vrijeme.

Uzmimo konkretan primjer, Grad Mostar je naručio za deratizaciju 6 tona otrova. Na natječaju je prošla neka firma iz Republike Srpske. Ta firma je navodno sve to prosula u šahte i postavila na odgovarajuće lokacije. Po tome ne bi više trebalo biti problema sa pacovima i štakorima, žoharima i drugom živinom.

Međutim, je li to tako!? I još nešto, da je kojim slučajem i sasuto šest tona otrova u kanalizaciju i da je to otišlo u rijeku Neretvu, pa ne bi bilo nijedne ribe nizvodno do Jadranskog mora.

Nego tu je očito u pitanju nešto drugo, prijevare oko javnih natječaja jer uvijek prolaze firme koje su spremne na „kompromis“ odnosno pogodbu. Javni natječaji su postali forma za pljačkanje proračuna, jer oni koji sudjeluju moraju pristati na igru da se dogovore, da se prijave i ponude višu cijenu a da prođe onaj tko je dogovoren, a idući put ili na drugi način će se opet odužiti pa će on proći, i tako „svi dobri“.

Od svega je najžalosniji učinak svih tih mjera i milijuna koji se troše sa smiješnim učincima. O kvaliteti izvedenih radova najbolje svjedoče ponovno kopanje.

Možemo samo zamisliti koliko će koštati ovi novi kružni tokovi u Mostaru, koji se rade na već urađenim prometnicama i podlogama, a vidimo da su cijene po jednom kružnom toku skoro pola milijuna maraka. Ne treba biti neki građevinski stručnjak pa uvidjeti nerazmjer između cijene jedne kuće i jedne rekonstrukcije bilo nogostupa ili prometnice.

Na trošak rekonstrukcija bi se mogli napraviti novi kvartovi i urbanizirati prigradska naselja i tako proširiti Mostar. Da nije nepotizma davno bi se sanirao kop Vihovići, uredile šetnice oko umjetnog jezera i omogućilo građenje novih kvartova i naselja, a ovako sve propada i vode se  slijevaju po podrumima i nogostupima za vrijeme bilo koje jače kiše i nevremena.

O smeću u Gradu Mostaru da se i ne govori. Kao turistički Grad i gospodarsko središte Hercegovine moraju se urediti najfrekventnije prometnice, kvartovi i zelene površine.
Nedopustivo je da glavnim šetnicama nema kanti za smeće i da su kontejneri pretrpani. Ponovno se govori o novim nametima Fonda za okoliš za opasni otpad kao što su baterije i elektronski otpad, a u Mostaru se i dalje muka muči sa običnim otpadom, ali i krutim otpadom, građevinskim šutom i medicinskim otpadom.

Moralo bi se rješavati i pitanje ekoloških parkova u kojima će se prerađivati onaj dio otpada koji može biti sekundarna sirovina, a prije svega papir, plastika i metal, kao što se kroz jedan projekt već primjenjuje u Čapljini. Toliko je mogućnosti da se radi, a Mostar sve prljaviji i ružniji.

Mr.sci. Željko Asić, dopredsjednik HSP