Hrvatskim roditeljima bi trebao priručnik “Kako skinuti djecu s grbače”

Istraživanje Eurostata prikazuje Hrvatsku kao mjesto gdje se mladi najkasnije osamostaljuju u odnosu na ostatak Europske unije. Osnovni su razlozi ekonomska nestabilnost zemlje, ali i kulturološki model prema kojem još uvijek snažno njegujemo tradiciju, primjerice nadogradnje obiteljske kuće po sistemu ‘kat za sina, potkrovlje za kćer’
Podaci Eurostata za 2013. Hrvatskoj su pokazali ipak poraznu činjenicu da mladi stanovnici Hrvatske roditeljski dom napuštaju tek u 32. godini života. U toj priči samostalnost u smislu života odvojenog od roditelja nešto ranije postižu žene (oko 30 godina), dok muškarci u prosjeku već navrše 34. ljeto kada se pozdrave s roditeljima.
‘O ekonomskim razlozima ne moramo puno filozofirati. Ekonomska je nestabilnost izražena. Posla nema, a radna mjesta su kod nas uglavnom zauzeta od starijih koji na istom mjestu rade uglavnom do mirovine’, ispričao je psiholog Ivan Modrušan.
Ne tako davno u kasnom napuštanju roditelja prednjačila je Italija, i to zbog poznate priče o razmaženim sinovima koji bi se rijetko odlučili ostati bez svega što ima roditelji serviraju u zajedničkom domu.
Talijane smo pretekli, a osim ekonomskog utjecaja, u Hrvatskoj je prisutan još jedan koji psiholog Modrušan naziva kulturološkim, u Hrvatskoj još uvijek vrlo prepoznatljivim.
Jaka je naša tradicija, da se malo našalim, plemenstvo. Tako je još niz primjera gdje otac sagradi kuću, pa sinu kad odraste i pronađe djevojku, izgradi dodatni kat, kći odlazi primjerice u potkrovlje i svi se zajedno dogovore da nema smisla trošiti na samostalan život, režije i sve ono što bi uslijedilo’, tvrdi Modrušan.
Na ljestvici unije koju je prikazao Eurostat, blizu hrvatskoj priči nalaze se Slovaci koji od roditelja odlaze u prosjeku s 31 godinom, Talijani su pali na ispod 30 godina kada se osamostaljuju, Španjolci i Grci odlaze u prosjeku s 29, također i Slovenci. Impresivan je podatak iz Švedske gdje mladi roditelje napuštaju s nepunih 20 godina.
‘Poodmakla dob u kojoj se u Hrvatskoj odlazi od roditelja uzrokuje i pad nataliteta. S druge strane, možemo istaknuti mali pozitivan moment, a to je što se, ako dugo imamo roditeljsku zaštitu, kao mladi manje nerviramo. Život s roditeljima ipak je jedan antistresan način života. Mladi odlaze samo ako dobiju pravu priliku ili kad zbog prinove, primjerice, kuća postane tijesna’, zaključio je psiholog Ivan Modrušan. (tportal.hr)