U Hrvatskoj je udio poreza u bruto domaćem proizvodu (BDP) u 2015. godini blago uvećan, pri čemu su u ukupnim poreznim prihodima najveći udio imali porezi na proizvodnju i uvoz, pokazali su u petak najnoviji podaci Eurostata.
U Hrvatskoj je udio svih poreza u BDP-u, odnosno zbroj poreza i neto socijalnih doprinosa promatran kao udio u BDP-u, uvećan u 2015. godini na 37,6 posto, s 36,8 posto koliko je iznosio u godini ranije, pokazalo je izvješće Eurostata.
U Eurostatu napominju da je udio poreza u BDP-u ‘jedan od pokazatelja poreznog opterećenja’ te da u EU obuhvaća vrlo raznolike sustave socijalne sigurnosti.
Najveće su porezno opterećenje iskazano udjelom poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u u 2015. bilježile Francuska i Danska, od 47,9 posto, odnosno 47,6 posto, te Belgija, od 47,5 posto.
Najmanji udio poreza u BDP-u bilježila je pak Irska, od 24,4 posto, pri čemu u Eurostatu napominju da je na irski BDP prošle godine značajno utjecalo uključivanje bilanci velikih multinacionalnih kompanija.
Malo porezno opterećenje bilježile su u 2015. godini još Rumunjska, od 28 posto BDP-a, te Bugarska od 29 posto.
Među zemljama u hrvatskom okruženju, u Sloveniji je udio poreza u BDP-u iznosio 37,1 posto, a u Mađarskoj 39,2 posto.
Na razini Europske unije porezno se opterećenje u 2015. zadržalo na razini prethodne godine i iznosilo je 40 posto. U 19-članoj eurozoni blago je smanjeno, skliznuvši na 41,4 posto, sa 41,5 posto u godini ranije.
U Eurostatu pritom ističu da time porezno opterećenje u EU i eurozoni, iskazano udjelom poreza u BDP-u, nije poraslo prvi puta od 2010. kada je bilo na najnižoj razini otkada su se počeli pratiti ti podaci, od 38,4 u EU, odnosno 39,2 posto u eurozoni.
Hrvatska u vrhu po udjelu poreza na proizvodnju i uvoz
Hrvatska se u 2015. godini svrstala uz bok Švedskoj i Mađarskoj u skupinu zemalja EU s najvećim udjelom poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u.
Porezno opterećenje proizvodnje i uvoza obuhvaća prema Eurostatovoj definiciji porez na dodanu vrijednost, uvozne carine, trošarine i ostale namete na potrošnju, poštanske marke, doprinose na plaće, naknade za zagađenje okoliša i slične namete.
U Hrvatskoj je udio tih poreza u BDP-u prošle godine iznosio 19,7 posto, od čega 13,0 posto otpada na PDV, pokazuje izvješće Eurostata.
U Švedskoj je porezno opterećenje proizvodnje i uvoza iskazano udjelom u BDP-u iznosilo 22,1 posto, u Mađarskoj 18,9 posto.
Daleko je najniže porezno opterećenje proizvodnje i uvoza u 2015. bilježila Irska, od 8,9 posto, a slijede Njemačka i Slovačka, s po 11 posto udjela tih poreza u BDP-u.
Na razini EU porezno opterećenje proizvodnje i uvoza, iskazano udjelom u BDP-u, iznosilo je 13,6 posto, te 13,3 posto u eurozoni.
Porezno opterećenje dohotka, dobiti i imovine među najnižima u EU
Hrvatska je također lani svrstala među zemlje EU s najnižim udjelom u BDP-u poreza na dohodak, dobit i imovinu, od šest posto. Pritom je udio poreza na dohodak od rada i imovine građana i kućanstava u BDP-u iznosio 3,6 posto a udio poreza na dobit i imovinu kompanija 1,9 posto.
Najniže su porezno opterećenje dohodaka i imovine građana, te dobiti i imovine kompanija u 2015., iskazano udjelom odgovarajućih poreza u BDP-u, bilježile Bugarska i Litva, od 5,4 odnosno 5,5 posto.
Najviše je porezno opterećenje u toj kategoriji bilježila Danska, od 30,4 posto BDP-a. Slijede Švedska i Belgija, s 18,4 odnosno 16,7 posto.
Na razini EU porezno opterećenje dohodaka, dobiti i razne vrste imovine iskazano udjelom u BDP-u iznosilo je prošle godine 13,0 posto, te 12,6 posto u eurozoni.
Neto socijalna davanja u Hrvatskoj u visini europskog prosjeka
U kategoriji neto socijalnih davanja Hrvatska je s udjelom tih davanja u BDP-u od 11,9 posto blizu prosjeka u EU.
Ta kategorija obuhvaća prema definiciji Eurostata davanja poput osiguranja za nezaposlenost, porodiljnih naknada, naknada za invalidnost i bolest, ozljede na radu i ostalih srodnih davanja.
Najvišu je razinu tih davanja iskazanu udjelom u BDP-u prošle godine zabilježila Francuska, od 18,9 posto BDP-a. Slijede Belgija i Njemačka s udjelom od 16,7 odnosno 16,5 posto.
Daleko najnižu razinu tih davanja, iskazanu udjelom u BDP-u, bilježila je pak Danska, od 1,0 posto. Slijedi Švedska s 3,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Na razini EU-a ta su davanja iskazana udjelom u BDP-u iznosila 13,2 posto, te 15,3 posto na razini eurozone.
tportal.hr
U Hrvatskoj je udio svih poreza u BDP-u, odnosno zbroj poreza i neto socijalnih doprinosa promatran kao udio u BDP-u, uvećan u 2015. godini na 37,6 posto, s 36,8 posto koliko je iznosio u godini ranije, pokazalo je izvješće Eurostata.
U Eurostatu napominju da je udio poreza u BDP-u ‘jedan od pokazatelja poreznog opterećenja’ te da u EU obuhvaća vrlo raznolike sustave socijalne sigurnosti.
Najveće su porezno opterećenje iskazano udjelom poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u u 2015. bilježile Francuska i Danska, od 47,9 posto, odnosno 47,6 posto, te Belgija, od 47,5 posto.
Najmanji udio poreza u BDP-u bilježila je pak Irska, od 24,4 posto, pri čemu u Eurostatu napominju da je na irski BDP prošle godine značajno utjecalo uključivanje bilanci velikih multinacionalnih kompanija.
Malo porezno opterećenje bilježile su u 2015. godini još Rumunjska, od 28 posto BDP-a, te Bugarska od 29 posto.
Među zemljama u hrvatskom okruženju, u Sloveniji je udio poreza u BDP-u iznosio 37,1 posto, a u Mađarskoj 39,2 posto.
Na razini Europske unije porezno se opterećenje u 2015. zadržalo na razini prethodne godine i iznosilo je 40 posto. U 19-članoj eurozoni blago je smanjeno, skliznuvši na 41,4 posto, sa 41,5 posto u godini ranije.
U Eurostatu pritom ističu da time porezno opterećenje u EU i eurozoni, iskazano udjelom poreza u BDP-u, nije poraslo prvi puta od 2010. kada je bilo na najnižoj razini otkada su se počeli pratiti ti podaci, od 38,4 u EU, odnosno 39,2 posto u eurozoni.
Hrvatska u vrhu po udjelu poreza na proizvodnju i uvoz
Hrvatska se u 2015. godini svrstala uz bok Švedskoj i Mađarskoj u skupinu zemalja EU s najvećim udjelom poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u.
Porezno opterećenje proizvodnje i uvoza obuhvaća prema Eurostatovoj definiciji porez na dodanu vrijednost, uvozne carine, trošarine i ostale namete na potrošnju, poštanske marke, doprinose na plaće, naknade za zagađenje okoliša i slične namete.
U Hrvatskoj je udio tih poreza u BDP-u prošle godine iznosio 19,7 posto, od čega 13,0 posto otpada na PDV, pokazuje izvješće Eurostata.
U Švedskoj je porezno opterećenje proizvodnje i uvoza iskazano udjelom u BDP-u iznosilo 22,1 posto, u Mađarskoj 18,9 posto.
Daleko je najniže porezno opterećenje proizvodnje i uvoza u 2015. bilježila Irska, od 8,9 posto, a slijede Njemačka i Slovačka, s po 11 posto udjela tih poreza u BDP-u.
Na razini EU porezno opterećenje proizvodnje i uvoza, iskazano udjelom u BDP-u, iznosilo je 13,6 posto, te 13,3 posto u eurozoni.
Porezno opterećenje dohotka, dobiti i imovine među najnižima u EU
Hrvatska je također lani svrstala među zemlje EU s najnižim udjelom u BDP-u poreza na dohodak, dobit i imovinu, od šest posto. Pritom je udio poreza na dohodak od rada i imovine građana i kućanstava u BDP-u iznosio 3,6 posto a udio poreza na dobit i imovinu kompanija 1,9 posto.
Najniže su porezno opterećenje dohodaka i imovine građana, te dobiti i imovine kompanija u 2015., iskazano udjelom odgovarajućih poreza u BDP-u, bilježile Bugarska i Litva, od 5,4 odnosno 5,5 posto.
Najviše je porezno opterećenje u toj kategoriji bilježila Danska, od 30,4 posto BDP-a. Slijede Švedska i Belgija, s 18,4 odnosno 16,7 posto.
Na razini EU porezno opterećenje dohodaka, dobiti i razne vrste imovine iskazano udjelom u BDP-u iznosilo je prošle godine 13,0 posto, te 12,6 posto u eurozoni.
Neto socijalna davanja u Hrvatskoj u visini europskog prosjeka
U kategoriji neto socijalnih davanja Hrvatska je s udjelom tih davanja u BDP-u od 11,9 posto blizu prosjeka u EU.
Ta kategorija obuhvaća prema definiciji Eurostata davanja poput osiguranja za nezaposlenost, porodiljnih naknada, naknada za invalidnost i bolest, ozljede na radu i ostalih srodnih davanja.
Najvišu je razinu tih davanja iskazanu udjelom u BDP-u prošle godine zabilježila Francuska, od 18,9 posto BDP-a. Slijede Belgija i Njemačka s udjelom od 16,7 odnosno 16,5 posto.
Daleko najnižu razinu tih davanja, iskazanu udjelom u BDP-u, bilježila je pak Danska, od 1,0 posto. Slijedi Švedska s 3,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Na razini EU-a ta su davanja iskazana udjelom u BDP-u iznosila 13,2 posto, te 15,3 posto na razini eurozone.
tportal.hr