HRVATSKA ĆE ZBRINUTI VIŠE SIRIJSKIH IZBJEGLICA OD AMERIKE

Sama Obamina administracija kritike je odbacila kao neosnovane, hvaleći se detaljnim provjerama kroz koje svaki azilant prije ulaska u Ameriku mora proći, ali zahtjev 14 senatora nije prihvatila. Kako pišeNew York Times , u tom se trenutku moglo vidjeti koliko je snažan izostanak političke volje i kakve sve prepreke stoje na putu izravnijem američkom uplitanju u rješavanje humanitarne krize s kojom je trenutno suočena Europa, ali iza koje svojim vanjskopolitičkim djelovanjem dobrim dijelom stoji i sama Amerika.
Čak i nakon potresnih prizora izbjeglica iz Europe, koji su ovoga tjedna bili posebno upečatljivi i izazvali su veliku pozornost u Americi, tamošnja je javnost i dalje oprezna u davanju podrške bilo kakvim opsežnijim inozemnim akcijama u kojima bi sudjelovala njihova država. Posljedice su to, piše NYT, ne pretjerano slavnih američkih ratnih avantura u Iraku i Afganistanu.
Istovremeno, Amerika je suočena i s problemom milijuna ilegalnih doseljenika iz Meksika i drugih latinoameričkih država, o čemu se debatira već dugi niz godina, ali sustavnog rješenja još nema. S približavanjem predsjedničkih izbora i kampanjom koja se već dobrano zahuktala, u fokus javnosti dolaze kandidati s rigidnim gledištima o doseljenicima. Primjerice, trenutno vodeći republikanski kandidat za predsjedničku nominaciju je Donald Trump, koji obećava da će sve ilegalce, dođe li na vlast, jednostavno deportirati.

Bez apetita za sveobuhvatnu vojnu intervenciju u Siriji

Kao što je poznato, američka vojska u koaliciji s drugim državama već mjesecima iz zraka napada položaje Islamske države u Iraku i Siriji, koja je jedan od faktora u nastanku velikog izbjegličkog vala. Među tim faktorima je i režim sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, koji je u izrazito kompleksnim i teškim okolnostima ratnog vihora uspio opstati u svojim uporištima, premda je na više lokacija ugrožen, kako od ISIS-a, tako i od drugih militanata, koje obično nazivaju pobunjenicima.
‘Čak i kada bismo dobili zeleno svjetlo Rusa i Kineza, apetita za još jednu vojnu intervenciju u američkoj javnosti gotovo da nema’, kaže Stewart Patrick, ekspert za međunarodne institucije pri američkom Vijeću za međunarodne odnose, komentirajući mogućnost sveobuhvatne američke vojne intervencije u Siriji. ‘Mislim da je Obamina administracija u ovome slučaju u pravu, situacija je tamo toliko kompleksna da je vrlo malo vjerojatno da bi bilo čija intervencija bilo što popravila. Takav izbor ima određene moralne posljedice, a one uključuju i velike patnje sirijskog naroda’, dodaje Patrick, koji smatra da je za samu humanitarnu krizu ipak najodgovornija Europa.
Sjedinjene su Države dugo bile najveći svjetski donator međunarodnih programa koji dostavljaju najviše direktne pomoći izbjeglicama, navodi NYT. To uključuje i donacije UNHCR-u i Svjetskom programu za hranu. Eksperti tvrde da međunarodni sustav agencija, uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, i dalje obavlja sjajan posao, ali je trenutno preopterećen brojem raseljenih i izbjeglih osoba. Prema UN-ovim statistikama, trenutno je diljem svijeta raseljeno 60 milijuna, a izbjeglica je 19 milijuna.

Šačica Sirijaca u Americi

Amerika svake godine dodjeljuje boravište za 70.000 izbjeglica iz svih dijelova svijeta, većinom na temelju preporuka UNHCR-a, no među njima je tek šačica Sirijaca. Dijelom je to jer postupak stjecanja boravišta može potrajati dvije godine.
Iako u State Departmentu, kako piše NYT, kažu da sljedeće godine planiraju povećati broj Sirijaca koje primaju na možda 1.800, to će biti tek mrvicu više od simbolične geste, s obzirom da čak četiri milijuna Sirijaca žudi za krovom nad glavom. Za usporedbu, prema novim kvotama koje su procurile iz vrha Europske unije, Hrvatska bi trebala zbrinuti 3.200 izbjeglica.
Zbrinjavanje 65.000 Sirijaca, kao što je zahtijevalo spomenutih 14 senatora, prema trenutnim je pravilima u Americi gotovo nemoguća misija. Stoga su sve brojniji kritičari Washington počeli prozivati za licemjerje.
S druge strane, republikanski kongresnik Charlie Dent, koji se nedavno vratio u Ameriku iz Europe, pun je optužbi na račun europskih čelnika jer se nisu uspjeli međusobno koordinirati kako bi adekvatno riješili problem izbjeglica. ‘Od Amerike se očekuje da bude od veće pomoći, ali odgovornost je i na Europljanima. Naši europski partneri imaju problema s preuzimanjem inicijative. Oni ne žele izbjeglice, ne žele migrante, ali istovremeno ne znam imaju li ikakvo rješenje da donesu veću stabilnost u državama iz kojih ti ljudi bježe’, kritizira Dent.
‘Angela Merkel je spremna prihvatiti veći broj ljudi, ali je nezadovoljna što drugi to nisu spremni. Ali s druge strane, bio sam u Poljskoj i Litvi, a oni o izbjeglicama ni ne govore, oni su potpuno usredotočeni na rusku prijetnju’, dodaje Dent.

Veliki plan kad dođe papa Franjo?

NYT piše da se u Obaminoj administraciji vode intenzivne rasprave o jačoj američkoj ulozi u rješavanju krize, spominje se i mogućnost da se u javnost iznese neki veliki plan u trenutku kada u posjet Washingtonu kasnije ovog mjeseca stigne papa Franjo. Ali čini se da bi se u konačnici sve moglo svesti na pružanje dodatne financijske i logističke pomoći, nikako na zbrinjavanje ljudi u samoj Americi.
Primjerice, moglo bi se angažirati neke od američkih ratnih brodova prisutnih u Sredozemnom moru da sudjeluju u spasilačkim misijama i tako pomognu floti europskih brodova.
Senatorica Amy Klobuchar, porijeklom iz Slovenije, jedna je od potpisnica spomenutog otvorenog pisma Obami i za NYT kaže da se u javnosti, nakon ovotjedne objave potresnih prizora iz Europe, podigla svijest o težini situacije. Ali napominje da nije naivna te da je svjesna kakva je politička klima u Americi trenutno. ‘Nisam sigurna da postoji politička volja za povećanje broja ljudi koje zbrinjavamo. Ali s druge strane, nikada ne znate kada se ta volja može stvoriti’, rekla je s nadom.

‘Sjetite se Hrvatske i BiH’

Bivši pomoćnik američkog državnog tajnika Eric P. Schwartz, u čijoj je nadležnosti bila i problematika izbjeglica, kaže da bi državničko ponašanje predsjednika SAD-a moglo promijeniti generalni stav javnosti. ‘Ljudi koji se bave humanitarnim pitanjima u američkoj vladi su najbolji na svijetu, ali predsjednik SAD-a je taj koji treba javno istupiti i definirati kakvi su izazovi pred nama’, kaže Schwartz.
Kaže da bi od velike pomoći bilo kada bi se uredbom povećao broj Sirijaca koje bi Amerika zbrinula na 50.000. ‘Time bismo poslali jako snažnu poruku Europi i svijetu’, dodaje Schwartz.
Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Sandy Berger, koji je tu dužnost obavljao još u vrijeme Billa Clintona, podsjetio je da je velika medijska pažnja tijekom 90-ih uspjela u jednom trenutku podići svijest o težini situacije na Balkanu, u vrijeme kada su bjesnili ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.