Izaslanici u Klubu Hrvata u državnom Domu naroda uputili su danas u parlamentarnu proceduru Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojim se tretira novi način izbora članova Predsjedništva BiH, izbora izaslanika u federalni Dom naroda kao i pitanja grada Mostara, potvrdio je za Hrvatski Medijski Servis Mario Karamatić, izaslanik u Klubu i prvi čovjek HSS-a. On je naveo kako je održavanje sjednice Doma naroda potvrđeno za 4. svibnja, kazavši kako će izmjene izbornog zakonodavstva taj dan biti na dnevnom redu, a sam prijedlog je otišao po hitnoj proceduri.
Upitan misli li kako će partneri s druge strane podržati navedene izmjene Karamatić je kazao da, ukoliko im je stalo do BiH, hoće.
-Ovo je pokušaj spašavanje ove države, jer ukoliko se nastavi ustrajavati da jedan narod drugom bira, ta zemlja nema smisla ni perspektive, naglasio je Karamatić. Govoreći o samom sadržaju prijedloga on je pojasnio kako je u kontekstu izbora članova Predsjedništva BiH riječ o modelu koji se naziva ABC, dok je za federalni Dom naroda prijedlog koji uzima u obzir posljednji popis stanovništva na osnovu kojeg bi se birali izaslanici u klubove naroda.
Poštivanje odluke
Inače, ovim predloženim izmjenama Izbornog zakona želi se u cijelosti ispoštovati odluka Ustavnog suda BiH U-23/14 od 1. prosinca 2016. godine. Također, dio predloženih izmjena se odnosi i na način izbora vijećnika u Gradsko vijeće Grada Mostara na način kojim se u cijelosti usuglašava predviđeni postupak s odlukom Ustavnog suda BiH U-9/09 od 26. studenog 2010 godine.
Hrvatski narodni sabor podsjeća kako su čelnici političkih stranaka u BiH u više navrata javno iskazali spremnost, te potpisali deklaracije o tomu da će podržati izmjene Izbornog zakona na način koji će spriječiti nametanje ishoda izbornih rezultata bilo kojem od konstitutivnih naroda. Predložene izmjene Izbornog zakona BiH pružaju priliku ostvariti temeljna načela na koje podsjeća Ustavni sud, a to je, da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. Dio predloženih izmjena je neophodno usvojiti kako bi se osigurali uvjeti za održavanje općih izbora 2018. godine.
Sadržaj prijedloga
Hrvatski Medijski Servis već je ranije donio sadržaje modela izmjene izbornog zakonodavstva, pa tako u slučaju Predsjedništva BiH unutar Federacije definiraju se izborna područja A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više hrvatskog naroda. Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C. Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio bi izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C. Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pak bio bi izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C. Kada je riječ o Domu naroda Federacije svakom konstitutivnom narodu (i ostalim) u svakoj županiji dodjeljuje točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika tog konstitutivnog naroda (i ostalih) u nekoj županiji prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.
Na ovaj način bi, vidljivo je u amandmanima na Izborni zakon došlo do promjene u broju izaslanika iz svake županije te bi konačno riješio problem da neke županije u kojima primjerice broj Hrvata minimalan daju isti broj hrvatskih izaslanika kao i županije u kojima su Hrvati većina./HMS/
wpDiscuz