Hrvati koji su promijenili svijet

Nikola Tesla najveći je među njima i to ne samo za Hrvate. Čitav svijet ga slavi kao jednog od najvećih, ako ne i najvećeg izumitelja. No, više je Hrvata i hrvatskih izuma ostavilo neizbrisiv trag u svijetu, mnogi od kojih su prisutni i dan danas.
 
Naš pregled hrvatskih izuma i izumitelja počet ćemo od najnovijih prema najstarijim. Sve počinje bežičnim prijenosom električne energije, a završava čak u 17. stoljeću, s izumom Fausta Vrančića.
WiTircity – Bežični prijenos električne energije
Iako je to bio još Teslin san, 2007. godine jedan Hrvat ga je pretvorio u stvarnost. Znanstvenik Marin Soljačić je na čelu skupine znanstvenika s Massachusetts Institute of Technology (MIT) izveo eksperiment bežičnog prijenosa energije te godine te postao udarna vijest u svim svjetskim medijima.
Soljačić je na ideju došao jedne noći kad ga je, po tko zna koji put, probudio iritantni zvuk mobitela, signalizirajući da je baterija prazna.
Soljačić je iste godine osnovao i tvrtku WiTricity te je dosad već u nekoliko navrata uspješno demonstrirao tu tehnologiju i njezinu primjenu. Ukoliko se nađu pravi ulagači, ubrzo bi mogli pobacati sve punjače i kablove za struju, jer će se elektronika tada napajati bežičnim putem.
Marin Soljačić rođen je u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu (MIOC).
SMS-parking (M-parking)
Tako je, Hrvatski stručnjaci zaslužni su za to da se danas parking može i mobitelom platiti, jer su 2001. godine osmislili jedinstven sustav naplate. Sustav je osmišljen u Vipnetu, a ubrzo su ga preuzeli i drugi mobilni operateri u svijetu. Pomoću istog sustava ZET je uveo i SMS plaćanje tramvajskih i autobusnih karata.
MP3 player
Prvi funkcionalan MP3 player djelo je studenta zagrebačkog FER-a, Tomislava Uzelca. On je 1997. napravio AMP MP3 Playback Engine, koji se danas smatra prvim MP3 playerom u svijetu (iako je prvi, ali neuspješan, razvijen na Institutu Frauenhofer u Njemačkoj početkom 90-ih godina prošlog stoljeća).
Uzelčev MP3 player popularizirala su dvojica američkih studenata Justin Frankel i Dmitry Boldyrev, koji su ga prilagodili operativnom sustavu Windows pa su spojili prva tri slova sa skraćenicom AMP i tako je rođen najpopularniji MP3 player na svijetu – Winamp.
Suma sumarum medicinae (Sumamed)
Ovaj antibiotik plod je rada stručnjaka iz Plive, predvođenih doktorom Slobodanom Đokićem, koji su 1980. godine otkrili formulu kemijskog spoja azitromicina koji se pokazao izrazito efikasnim pri terapijskom liječenju bakterijskih infekcija.
Patentiran je 1981. godine, a na čekanju je bio sve do 1986., kad je tvrtka Pfizer potpisala ugovor s Plivom, koji joj je dao ekskluzivna prava na prodaju azitromicina na tržištima SAD-a i Zapadne Europe.
Pliva je tek 1988. godine na tržište Centralne i Istočne Europe lansirala Sumamed. Ne treba trošiti previše riječi o značaju i učestalosti korištenja ovog lijeka, kojeg je vjerojatno većina Hrvata upoznala.
Maglite svjetiljka
Radio je kao mehaničar, a u slobodno vrijeme, radio je na svojim izumima u garaži. Krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, Ante Maglica je tržištu predstavio ručnu svjetiljku Maglite.
Njegova ručna svjetiljka, koju krasi kvaliteta, izdržljivost i jak svjetlosni snom, pronašla je svoj put do neizostavne opreme američke vojske, policije i vatrogasaca, ali i drugih.
koja je zbog kvalitetnog materijala (izrađena je od čvrstog aluminija), dugotrajnosti i jačine svjetlosnog snopa ubrzo postala vrlo popularna među američkom vojskom, policijom i vatrogascima.
Ante Maglica rođen je 1930. u New Yorku, no djetinjstvo je proveo na Zlarinu, zbog velike ekonomske krize u SAD-u. U SAD se s obitelji vratio 1950. godine.
Puratićevo vitlo
Vitlo za izvlačenje ribarskih mreža , ili Puratićevo vitlo (Power Block), izumio je Hrvat s Brača, Mario Puratić. Rođen je 1917. godine, a 1938. odlazi u SAD, gdje godinama radi kao ribar. Njegov izum unio je revolucionarnu promjenu u ribarenje i povećao njegovu efikasnost.
Puratićevo vitlo zamijenilo je mukotrpno ručno izvlačenje mreža iz mora te omogućilo trostruko veći ulov, uz trostruko manje posade. Njegov izum toliko je popularan da se našao i na novčanici pet kanadskih dolara, tiskanoj između 1969. i 1979. godine.
Godine 1975. Puratić je proglašen izumiteljem godine od strane Američkog patentnog ureda.
Apaurin
Franjo Kajfež (1936 – 2004) rođen je u Martijancu kraj Ludbrega. On je bio doktor kemijskih znanosti te autor je 88 patenata i 150 znanstvenih radova, no njegov najpoznatiji izum su tablete Valium, u nas poznati Apaurin. Njegovo ime je Franjo Kajfež.
Kajfež je rođen 1936. godine pored Ludbrega, a umro je 2004. godine. Uvijek je inspiraciju crpio iz biljaka, u kojima je volio pronalaziti ljekovite tvari. Bio je član Njujorške Akademije znanosti i, među ostalim, utemeljitelj tehnologije proizvodnje vitamina C.
Vegeta
Jedan od najpoznatijih svjetskih začina rođen je upravo u Hrvatskoj, u istraživačkom laboratoriju Podravke pod vodstvom profesorice Zlate Bartl, 1958. godine. Isprva, začin je nosio ime Vegeta 40, no kasnije se ustalilo samo ime Vegeta.
Rusija i Mađarska prve su međunarodne zemlje koje su mogle prodavati Vegetu, a ona se danas prodaje u u 40 zemalja svijeta i na svih 5 kontinenata.
Raketni motor i Orbitalna svemirska stanica
U svojoj knjizi ‘Problem svemirskih putovanja – raketni motor’, Herman Potočnik ponudio je tehnička rješenja, koja su u ono vrijeme iznenađujuće nova i originalna.
Herman Potočnik rođen je 22. prosinca 1892. u Puli, a umro je u 36 godini u Beču. Potočnik je rođen 1892. godine u Puli, a studirao je strojarstvo na Visokoj tehničkoj školi u Beču, gdje je 1925. godine diplomirao kao inženjer i stručnjak za raketnu tehnologiju.
Potočnik je imao i projekt raketnog motora te nacrt svemirske stanice u Zemljinoj obriti. Njegova spomenuta knjiga predstavila je pravi strateški nacrt za ljudski prodor u svemir.
Penkala
Hrvat je zaslužan i za izum mehaničke olovke. Slavoljub Penkala 1906. godine patentirao je izum koji je nazvao Penkala, a pojavila se u periodu početaka proizvodnje modernog pisaćeg pribora.
Penkala 1911. godine podiže u Zagrebu tvornicu za izradu pisaćeg pribora. Osim mehaničke olovke, imao je još oko 80 patenata, među kojima su: motorni zrakoplov, nacrt lebdjelice, aerodinamički profil, naliv-pero sa spiralnim klipom, držač za pisaljke, mehanička četkica za zube, tvrde gramofonske ploče, anodne baterije i drugi.
Penkala je rođen 1871. godine, a umro je 1922. godine u Zagrebu.
Električna žarulja s volframovom niti
On je zaslužan za unaprjeđenje žarulje, a njegovo ime je Franjo Hanaman. Izumio je metalnu nit za električnu žarulju, koja je zamijenila dotadašnju ugljenu nit. Izum je patentirao 1903. godine, a 1910. godine General Electric otkupljuje njegov patent.
Hanaman je i osnivač Jugoslavenske industrije motora. Godine 1922. postaje redovnim profesorom anorganske kemijske tehnologije i osniva Zavod za anorgansku kemijsku tehnologiju i metalurgiju. Godine 1924. postaje rektorom Tehničke visoke škole, budućeg Tehničkog fakulteta u Zagrebu.
Dinamo – električni generator vozila
I ovaj poznati uređaj djelo je Hrvata, Marcela pl. Kiepacha, koji je rođen u Križevcima 1884. godine, a poginuo je u Prvom svjetskom ratu 1915. godine, na ruskom frontu.
On je u Francuskoj patentirao dinamo za rasvjetu vozila i koji je pokretalo samo vozilo u vožnji. Kiepach je bio svestran izumitelj te je radio i na drugim područjima mehanike i elektronike. Patentirao je i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rentgen.
Izmjenična struja
Došli smo i do Nikole Tesle, izumitelja sa statusom legende i vizionara. Tesla je iza sebe ostavio nebrojena otkrića, većina kojih je bila ispred svojeg vremena, no svijetu je podario nešto bez čega je današnji život nezamisliv – izmjeničnu struju.
Imao je i ljutog protivnika u Thomasu Edisonu, koji se protiv Tesle borio na način da je htio u široku primjenu uvesti istosmjernu struju, ali u tome nije uspio.
Teško je zamisliti 20. stoljeće bez Tesline izmjenične struje. Tesla je isto tako izumio radio no 1909. godine odbio je primiti Nobelovu nagradu za to zajedno s Gugliermom Marconijem, za kojeg je smatrao da je samo primijenio njegov izum.
Daktiloskopija
Hrvatski inovator zaslužan je i za metodu klasifikacije otisaka prstiju. Njegovo ime je Ivan Vučetić. Vučetić je rođen 1858. godine na Hvaru, no od 1884. godine živi u Argentini, gdje ubrzo postaje i šef Odjela za statistiku u Središnjem uredu policije u Buenos Airesu.
Tamo je i osmislio vlastitu metodu klasifikacije otisaka prstiju, koju je u početku nazvao iknofalangometrija, no kasnije joj je promijenio ime u daktiloskopija. Istu je priznao i Vrhovni sud u Argentini, a konačna potvrda metode dolazi 1892. godine, nakon što je dvostruko ubojstvo riješeno uz pomoć otiska prsta kao dokaza.
Cepelin
Iako nije dočekao polijetanje svojeg zračnog broda, David Schwarz je zaslužan za izum cepelina. Prvi cepelin vinuo se u zrak 3. studenoga 1897. godine pored Berlina i na visinu od 466 metara.
Ipak, njegov izum se i dan danas pripisuje, nezasluženo doduše, njemačkom generalu Ferdinandu von Zeppelinu, koji je zapravo samo otkupio Schwarzove nacrte od njegove udovice za tadašnjih 15.000 maraka. Cepelin je dobio ime po njemačkom generalu, iako se trebao zvati ‘švarcoplan’.
Brzinomjer
I ovaj izum djelo je Hrvata. 1889. godine na Svjetskoj izložbi u Parizu, velocimetar Josipa Belušića privukao je veliku pozornost javnosti. Njegov izum je mjerio brzinu, stajanje kola, vremenska trajanja vožnje i stajanja, broj osoba koje su prevezene te vrijeme ulaska i izlaska putnika.
Sve to i danas se nalazi u tahografu, taksimetru i brzinomjeru, koji su samo neznatno izmijenjeni. Naravno, Belušićev izum danas je sastavni dio svakog vozila.
Hidraulična dijamantna rotirajuća bušilica
Najpoznatiji je hrvatski naftaš i inženjer iz Splita zaslužan je za bušilicu kojom se dolazi do nafte u zemlji. Anton Lučić (1855.–1921.) svjetsku slavu stekao je po odlasku u SAD. Upotrebljavajući svoj revolucionaran pronalazak, hidrauličnu dijamantnu rotirajuću bušilicu, u Teksasu je 1900. bušeći dosegnuo dubinu od 335 metara.
Punih deset dana nisu mogli zaustaviti erupciju nafte koja je nakon tog bušenja uslijedila, a otad je nafta postala dostupnija. Američki institut za rudarstvo i tehnologiju od 1937. godine dodjeljuje Medalju A. Lucas za iznimna znanstvena dostignuća u naftnom rudarstvu.
Lučič je uvršten i među 200 najzaslužnijih Amerikanaca.
Hidroelektrana- prva u Europi
Ako slučajno niste znali, prva hidroelektrana izgrađena u Europi i druga najstarija u svijetu napravljena je 1895. godine ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki i zvala se ‘Jaruga’.
Ideju o gradnji dobio je Marko Šupuk, sin tadašnjeg šibenskog gradonačelnika, a Šibenik je postao prvi grad u Europi koji je dobio višefazni izmjenični sustav i koji je opskrbljivao 320 gradskih svjetiljki, putem 11 kilometara dugog dalekovoda.
Šibenska HE Jaruga radila je bez prestanka punih 20 godina, a onda je na istom mjestu izgrađena nova, koja je i danas u funkciji.
Torpedo
Umirovljeni časnik Austro-Ugarske ratne mornarice, Ivan Lupis, zaslužan je za izum torpeda 1860. godine.
Nekoliko godina kasnije upravo je u Rijeci osnovana prva tvornica torpeda u svijetu ‘Whitehead & Co.’, koju je vodio Britanac Robert Whitehead. Od 1880. godine Lupis-Whiteheadov torpedo postaje standardno naoružanje razvijenijih ratnih mornarica. Torpedo je zauvijek promijenio način ratovanja na moru te prenio bojišnicu sa zraka i kopna u morske vode.
Teorija sila i strukture tvari
Ruđer Josip Bošković (1711.-1787.) svojom teorijom sila i struktura tvari, zaslužan je za najveće hrvatsko znanstveno dostignuće u svjetskoj znanosti. Neke njegove teorije kasnije je potvrdio i Albert Einstein, a Bošković je stvorio i prve predodžbe o izgledu svemira i obliku Zemlje.
Kravata
Po njoj nas znaju svi i njezin dom je isto tako Hrvatska. Ona je kravata.
‘Oko 1635. godine, nekih 6 tisuća vojnika i vitezova stiglo je u Pariz kao podrška Luju XIII de Richelieu. Medu njima je bio veliki broj hrvatskih plaćenika koji su, predvođeni banom, ostali u službi francuskog kralja. Tradicionalna odora Hrvata pobuđivala je pažnju zbog slikovitih marama svezanih oko vrata na vrlo karakterističan način’, stoji zapisano u knjizi ‘La Grande Historie de la Cravate’, Françoisa Chaillea.
Kravati kao modnom detalju nije trebalo dugo vremena da postane svjetski standard.
Padobran
Faust Vrančić (1551.-1617.) ga je napravio i njima uspješno skočio, a veliki Leonardo da Vinci ga je samo nacrtao. Padobran je ipak hrvatski izum.
Vrančić je 1617. godine s tornja u Veneciji skočio koristeći platno raspeto na pravokutni okvir i uspješno demonstrirao skokom s tornja u Veneciji.
Vrančić je padobran nazvao Homo Volanis (leteći čovjek), i objavio ga je u knjizi izuma Machinae Novae, zajedno sa skicama drugih naprednih strojeva