Hoće li i visoki dužnosnici SDA završiti u zatvoru zbog neprovođenja presude Ustavnog suda? Njihova stranka na tome inzistira

Piše: Branimir Galić, Hrvatski Medijski Servis 

Gore naveden članak 239. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine citiran je u današnjem priopćenju za javnost SDA. U priopćenju se od institucija BiH i međunarodne zajednice traži sankcioniranje odgovornih za organizaciju proslave 9. siječnja, Dana Republike Srpske kojeg je neustavnim proglasio Ustavni sud BiH.

Sukladno gore navedenom, čini se da je službenik press službe SDA čelnike svoje stranke uvalio u probleme jer se priopćenjem neizravno poziva na sankcioniranje kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina sadašnjih i bivših visokih dužnosnika te stranke zbog opstrukcije i protivljenja implementaciji presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić (U 23/14). To se odnosi na predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i bivšeg potpredsjednika te stranke (sadašnjeg visokog dužnosnika NiP-a) Denisa Zvizdića kao i na Safeta Softića i Šefika Džaferovića.

Ako se pitate zašto baš ova četvorica, radi se o članovima Kolegija Doma naroda i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz saziva 2018. – 2022. i 2014. – 2018. koji su se kroz posljednjih šest godina protivili uklanjanju diskriminatornih odredbi Izbornog zakona BiH, a koje su proglašene neustavnima temeljem Ljubićeve apelacije te je naložena njihova izmjena u Parlamentarnoj skupštini BiH (u oba njena doma).

Podsjetnik na najvažnije dijelove presude Ustavnog suda BiH U 23/14:

Temeljna zadaća Doma naroda je zaštita konstitutivnosti naroda. Nadalje, prema Ustavu Federacije, Federacija se sastoji od federalnih jedinica (kantona). Međutim, bez obzira na navedeno, Dom naroda nije Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda.

Ustavni sud podsjeća da se prema općem načelu demokracije pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa. U tom smislu veza između onih koje predstavlja i njihovih političkih predstavnika na svim administrativno-političkim razinama je ta koja omogućava legitimitet predstavnicima zajednice. Dakle, samo legitimitet predstavljanja stvara temelj za stvarno sudjelovanje i odlučivanje.

… pravo na demokratsko odlučivanje koje se ostvaruje legitimnim političkim predstavljanjem mora biti utemeljeno na demokratskom izboru delegata u Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine onog konstitutivnog naroda koji predstavlja i čije interese zastupa. Dovodeći naprijed navedeni značaj Doma naroda u ustavnom sustavu Federacije Bosne i Hercegovine u svezu s načelom konstitutivnosti naroda neosporno proizlazi da načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Suprotno od navedenog, neadekvatno političko predstavljanje onih koje predstavlja i čije interese zastupa dovodi do povrede načela konstitutivnosti, odnosno nejednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i povrede Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno članka I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Također, iz SDA su prije malo manje od pola godine u internom dokumentu koji je procurio u javnost ustvrdili da je presuda Ljubić zapravo provedena jer su brisane odredbe izbornog zakona BiH koje su ocijenjene neustavnima a odnose se na način popune Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

Hrvatski Medijski Servis je još u veljači prošle godine dobio pisani odgovor od Ustavnog suda BiH u kojem se navodi da presuda u predmetu Ljubić nije provedena.

-Prema posljednjem Izvješću o izvršenju odluka, koji je Ustavni sud BiH usvojio 26. siječnja 2022. godine, Parlamentarna Skupština BiH nije izvršila odluku U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine”, stoji u odgovoru Ustavnog suda BiH HMS-u od 7. veljače 2022. godine.

Ipak, iako je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt u izbornoj noći 2. listopada nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koje se tiču promjena u načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, odlukom se u potpunosti ne provodi presuda Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić koja nalaže da jedan narod drugome ne može birati političke predstavnike u Domu naroda. Naime, i dalje se bošnjačkim glasovima biraju izaslanici u druge klubove naroda. U novom sazivu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH bošnjačkim glasovima je izabrano 5 od 23 izaslanika u Klub hrvatskog naroda, gotovo svi izaslanici u Klub srpskog naroda (od 23 izaslanika) te svi izaslanici u Klub Ostalih (ukupno 11 izaslanika). Također, Schmidt se nije doticao načina izbora članova Predsjedništva BiH, a općepoznato je da je zahvaljujući nakaradnome Izbornom zakonu BiH već četvrti mandat na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH notorni Željko Komšić koji je izabran bošnjačkim glasovima.

Teško do kaznenih sankcija

Da se ponovno vratimo na odredbu Kaznenog zakona BiH koji predviđa zatvorske kazne za neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH i potencijalne kazne za Izetbegovića i Zvizdića te Softića i Džaferovića.

Usprkos tome što neprovođenje presuda Ustavnog suda BiH predstavlja kazneno djelo, Tužiteljstvo BiH nije u niti jednom takvom slučaju podiglo optužnicu zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda.

Ustaljena je praksa da Ustavni sud rješenjem utvrdi da neka presuda nije provedena i to rješenje dostavi Tužiteljstvu BiH. U nekolicini slučajeva Tužiteljstvo je obavijestilo Ustavni sud kako nema osnova za pokretanje istrage ili je istraga obustavljena.

Koliko je do sada poznato, Ustavni sud BiH ni u jednom slučaju nije obaviješten da je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu zbog takvog kaznenog djela. Ostaje se samo zapitati zašto Tužiteljstvo BiH ne postupa po odredbama Kaznenog zakona BiH./HMS/