Ukoliko naredni saziv Predsjedništva BiH i najviši državni predstavnici Crne Gore ne nađu zadovoljavajuće rješenje u pogledu konačnog razgraničenja u regiji Hercegnovskog zaljeva, dvije države mogle bi se naći pred velikim sporom koji bi zbog strateškog značaja morala rješavati međunarodna arbitraža.
Naime, mjesto Sutorina, na izlazu na otvoreno more u Crnoj Gori, prema tvrdnjama povjesničara, sve do 1948. godine bilo je suvereni dio BiH, i to stotinama godina unazad. No, kako tvrde, tadašnjim neformalnim dogovorom stranačkih drugova Đure Pucara Starog (BiH) i Blaže Jovanovića (Crna Gora) Sutorina je zamijenjena regijom Lovišta na Sutjesci.
U međuvremenu je zbog poslovične nezainteresiranosti predstavnika bh. vlasti problem Sutorine spominjan tek s vremena na vrijeme te je sve izvjesnije da će ovaj prelijepi krajolik, kada BiH i Crna Gora dogovore konačno razgraničenje, i definitivno otići u nepovrat našim južnim susjedima. A tako i mogućnost da kontinentalno “skučena” BiH dobije više od pet kilometara otvorenog izlaza na more!
Posljednjih tjedana na ovakav mogući scenarij upozorava i Suad Kurćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, inače doktor pravnih nauka, za koga bi predaja Sutorine Crnoj Gori bila veleizdaja.
“Taj problem mi sami nećemo moći riješiti, jer Crna Gora posjeduje Sutorinu praktično od 1948. A oni je neće dobrovoljno dati, i to onda mora da ide pred međunarodnu arbitražu. Dakle, treba da čekamo s potpisom sve dok se Crnoj Gori ne ukaže na veliki problem sa Sutorinom”, ističe za Nezavisne novine ovaj profesor.
Slučajno ili ne, ali na posljednjoj sjednici Predsjedništvo BiH je pokrenulo postupak za pregovore radi zaključivanja ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore, koji tretira i ovo pitanje. Prema riječima Nebojše Radmanovića, člana Predsjedništva BiH, postupak će morati biti vođen ispočetka, “iako je granična linija s Crnom Gorom na terenu utvrđena”.
“BiH je pokrenula sličan postupak zaključivanja sporazuma sa Srbijom i Crnom Gorom, ali proces se odvijao sporo i dugo te se danas postupak mora voditi ispočetka, iako je granična linija s Crnom Gorom na terenu utvrđena”, kazao je Radmanović, navodeći da će po okončanju redovne procedure ovo biti prvi ugovor o granicama u regiji.
Procedura je, dakle, pokrenuta, a konačnu riječ o ratifikaciji sporazuma imat će parlament BiH, i to budući saziv ovog vrhovnog tijela zakonodavne vlasti u državi. No, sudeći prema stavu iz Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma parlamenta BiH, sve je još daleko od bilo kakve realizacije.
“Mi do sada još nismo dobili nikakav dokument koji bi se ticao formiranja pregovaračkog tima za razgraničenje. Vjerujem da će o tome razgovarati neki budući saziv parlamenta”, kaže za Nezavisne novine Zvonko Jurišić, zamjenik predsjedavajućeg ove komisije. I on smatra da Sutorina treba da pripadne BiH.
“Moj stav je da ne treba sami sebe da zakidamo, jer već imamo problem razgraničenja i kod Neuma. Vjerojatno će u konačnici biti međunarodna arbitraža, što bi bilo i najpoštenije”, ističe Jurišić.
Za bh. politiku sam problem Sutorine nije ni novo ni nepoznato pitanje. Naime, još prije osam godina (2006.) Željko Komšić i Haris Silajdžić, kao članovi tadašnjeg saziva Predsjedništva BiH, najavljivali su pokretanje procesa međunarodne arbitraže, ali od toga, očito, nije bilo ništa.
Na sve ovo Kurtćehajić kaže da bi “pripadnost” Sutorine tijekom arbitražnog postupka bila lako dokaziva.
“Sve je u rukama naših političara. Niko nema pravo da preda to mjesto, jer to nama niko od susjeda ne bi uradio da ima tako čistu situaciju”, ističe ovaj profesor, koji izražava žaljenje što se u posljednje vrijeme ne oglašava trebinjski vladika Grigorije “koji se žestoko borio da Sutorina bude vraćena BiH”.
Profesor Kurtćehajić podsjeća da je BiH u Kraljevinu SHS ušla sa dva izlaza na more: Neum – Klek i Sutorina kod Herceg Novog.
“Ti izlazi su potvrđeni ranije na Berlinskom kongresu 1878. godine. Dokazi o granicama BiH su u Beču i Dubrovniku i mogli bi se osigurati diplomatskim putem. Bitno je i naglasiti da je kod stvaranja AVNOJ-evske Jugoslavije BiH imala najjasnije granice, i to one koje su utvrđene Berlinskim kongresom”, ističe Kurtćehajić.
Podsjeća da je u AVNOJ-evskoj Jugoslaviji, u pogledu granica BiH, 24. veljače 1945. Predsjedništvo AVNOJ-a donijelo odluku da se u BiH uspostave granice utvrđene na Berlinskom kongresu.
bljesak.info
wpDiscuz