Konzervativniji ili odgovorniji? Ovo drugo, rekli bismo za britansku mladež. Najnoviji trend današnjih tinejdžera pokazuje da oni osjetno manje puše i piju od generacija prije njih, suzdržani su i po pitanju eksperimentiranja s drogama, a zabilježen je i znatan pad maloljetničkih trudnoća i pobačaja u odnosu na prethodnih deset do petnaest godina!
Podatke tamošnjeg odjela za zdravstvo prenijeli su nedavno britanski mediji. Prema istraživanju, na više od pet tisuća učenika u 174 škole 2013. godine samo devet posto konzumiralo je alkohol prethodnog vikenda, dok je 2003. godine to priznalo 25 posto tinejdžera ispitanika. Alkohol je probalo 61 posto maloljetnika, a taj je broj u lanjskom ispitivanju pao na 39 posto. Pušenje je na najnižoj razini otkad se 1982. počelo pratiti – četvrtina maloljetnika probala je cigaretu. Stručnjaci izjavljuju da su restriktivne mjere za pušenje i zabrana duhanskog oglašavanja dale učinka. Drogu ih je 2003. kušalo 30 posto, a desetljeće poslije broj se gotovo prepolovio – 16 posto. Tinejdžerske su trudnoće na najnižim stopama od 1970-ih. Dok je 2002. godine u prosjeku pobacilo 17,8 djevojaka od njih 1000 mlađih od 18, u 2012. se godini taj broj smanjio na 12,8. Alison Hadley, direktorica Teenage Pregnancy Knowledge Exchange na sveučilištu Bedfordshire, izjavila je da se većina mladih ne suzdržava od seksa, već koriste mjere zaštite od neželjene trudnoće.
Britanski su državni dužnosnici mišljenja da su nove generacije socijalno konzervativnih tinejdžera dijelom mješavina etničkih i vjerskih odgoja u kojima se izbjegavaju alkohol, cigarete i seks u ranoj dobi. Osim demografskih promjena koje su utjecale na promjenu ponašanja britanskih tinejdžera, ulogu igraju i mediji. Masovna upotreba Twittera i Facebooka zamijenila je uvelike susrete po pubovima i okupljanja na ulicama i po parkićima te omogućila društvenu aktivnost bez izlaska iz vlastite fotelje. Ministrica zdravlja Jane Ellison trendove je nazvala vrlo ohrabrujućim.
Pušenje je bunt
A gdje su hrvatski tinejdžeri u toj priči? Ne na tako zavidnom mjestu.
– Hrvatska je kao tranzicijska zemlja pri vrhu ljestvice ako se analizira pušenje cigareta i pijenje alkohola barem jednom u tjedan dana, dok smo kad je riječ o uporabi kanabisa te ranom stupanju u seksualne odnose pri dnu ljestvice – sažimadr. Dijana Mayer, epidemiologinja i voditeljica Odjela za školsku i adolescentnu medicinu Službe za javno zdravstvo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, referirajući se na podatke iz međunarodnih istraživanja u koje je uključena i Hrvatska. Jedno je od istraživanja i međunarodno istraživanje o Ponašanju u vezi sa zdravljem u djece školske dobi (HBSC), u Hrvatskoj provedeno četiri puta (2002., zatim 2006., 2010. te 2014. godine, no ti rezultati još nisu poznati pa govorimo o trendovima iz prethodnih godina).
Precjenjujući, naime, kratkoročne društvene pogodnosti za koje smatraju da impušenje donosi, mladi će podcijeniti i zanemariti dugoročne negativne posljedice pušenja. Hrvatska se sa 27% dječaka i 25% djevojčica od 15 godina koji su pušili u proteklom tjednu nalazi na šestom mjestu od 39 zemalja sudionica, daleko iznad prosjeka svih zemalja koji je 19% za dječake i 17% za djevojčice.
– Razvidno je da je, unatoč deklarativnom suprotstavljanju pušenju kao društveno prihvaćenoj, ali zdravstveno pogubnoj navici, poistovjećivanje pušenja s dokazom odraslosti i svojevrsnog bunta protiv odraslih kod dijela mladih još uvijek potiče eksperimentiranje i vjerojatni razvoj kasnije navike – kaže dr. Mayer.
Među europskim vršnjacima hrvatska su djeca izrazito sklona alkoholu. Učestalost pijenja rjeđa od jednom tjedno ne smatra se rizičnom. No stručnjake zabrinjava učestalost pijenja od barem jednom tjedno i više jer ona upozorava na regularno pijenje u vrijeme tjednih izlazaka kao način usvojenog ponašanja. Svaki treći dječak u dobi od 15 godina i svaka deseta djevojčica pivo piju najmanje svaki tjedan ili češće. Takva učestalost pijenja nadilazi eventualne izlaske krajem tjedna, upozorava dr. Mayer pa je za pretpostaviti da ti mladi piju i bez obzira na vikend. U razdoblju od 2002. do 2006. godine udio mladih koji su priznavali dva ili više pijanstava u životu povećavao se u svim dobnim skupinama.
Taj je udio 2010. nešto niži nego 2006., ali viši nego 2002. godine. Gotovo polovica dječaka (44%) i svaka četvrta djevojčica (26%) u dobi od 15 godina izjavljuju da su se u životu opili dva puta ili više. Prema varijabli pijenja alkohola barem jednom tjedno, hrvatska su djeca u 2010. godini na četvrtom mjestu u dobi od 15 godina, na istom mjestu u dobi od 13 godina i na šestom mjestu za 11-godišnjake (od 38 zemalja za koje je usporedba moguća).
Što se uporabe kanabisa tiče, 16% dječaka i 11% djevojčica od 15 godina bar je jednom u životu probalo marihuanu. Trend smanjenja vidljiv je i u drugim zemljama.
Dječaci aktivniji
Spolno prenosive infekcije i neželjena trudnoća najznačajnije su neposredne posljedice neodgovornog spolnog ponašanja, dok je to dugoročno utjecaj na reproduktivno zdravlje pa i na trajanje života, uključujući kronične upalne bolesti, teškoće začeća te zloćudne i životno ugrožavajuće bolesti.
– Rizični su čimbenici rano započinjanje seksualnog života, veći broj partnera te neuporaba kondoma. Lakomislenost i osjećaj lažne sigurnosti svojstveni su adolescentima u svim rizičnim ponašanjima pa tako i u spolnim odnosima, a mogu imati dalekosežne posljedice. Stoga valja inzistirati na edukaciji, osiguravanju zaštite reproduktivnog zdravlja te osnaživanju mladih u korištenju usluga savjetovališta pri zavodima za javno zdravstvo, poglavito zbog problema pušenja i konzumacije alkohola – podsjeća dr. Mayer. Inače, spolni odnos imalo je 26% dječaka i 12,7% djevojčica. Iz rezultata u sva tri istraživanja uočljive su dvije činjenice: udio djece koja izjavljuju da su imala spolne odnose u 2010. manji je nego u 2006. za oba spola, a nešto viši nego u 2002. godini. Udio dječaka u svim je godinama istraživanja viši od udjela djevojčica. Hrvatski su dječaci na 23. mjestu, a djevojčice na niskom 33. mjestu od 37 zemalja.
Društveni pokazatelji kod nas za mlade su vrlo otežavajući, smatra prof. Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja iz Psihološkog društva Tesa.
– Zbog ekonomske krize i velike stope nezaposlenosti obitelji su pod financijskim pritiskom, zbog toga i pod psihološkim, a to se odražava na mlade. Oni svoj život vide besperspektivnijim, neizvjesnim, pitaju se što će biti s njima, s obitelji. S druge strane, koliko društvo ulaže u edukaciju i prevenciju? Ne radi se sustavno i na tim se stavkama prvo režu troškovi – kaže prof. Dejanović Šagadin.
wpDiscuz