Prošle subote pročitao sam na Poskoku savjet Nikole Zirduma lingvistima da se vrati pridjev hercegovski umjesto hercegovački. Hvalevrijedan doprinos povratku jednoga pridjeva u njegovo prirodno okružje! Jezična ekonomija nameće kraća i pravopisno jednostavnija rješenja. Čemu stvarati pridjeve s dočetkom (sufiksom) –ački kad je tu plodotvoran dočetak –ski? Dakle, na posvojni pridjev hercegov dodajemo –ski i dobili smo hercegovski.
Radoslav Dodig l poskok.info
Poput hrvatski, makedonski i slovenski (slovenački zvuči znatno tvrđe, zar ne?!). Prelistao sam hrvatske rječnike, pravopise i jezične savjetnike. Kaj veliju? Gotovo svi rječnici nemaju pridjev hercegovski, čak ni Hrvatski enciklopedijski rječnik. Jedino Hrvatski jezični savjetnik iz 1999. za pridjev hercegovski navodi da je pokrajinski oblik za hercegovački.
Nato sam posegnuo za jednim tvrdoukoričenim pravopisom, koji i dan dana zna biti koristan: PRAVOPIS SRPSKOHRVATSKOGA KNJIŽEVNOG JEZIKA, Matica srpska, Matica hrvatska, Novi Sad-Zagreb, 1960. Jošte na ćirilici?! Tamo se lijepo na str. 790. navode ravnopravno posvojni pridjevi hercegovski i hercegovački.
Zamislite, čak i glagol hercegovati, sa značenjem odlikovati! Rezimirajmo, dakle. Pridjev hercegovski kraći je, jednostavniji i uhu prihvatljiviji pridjevski oblik umjesto rogobatnoga hercegovački. Usto, zagovaramo povratak glagola hercegovati, kada želimo nekoga odlikovati na hercegovski način.
Uz navedeni tekst Nikole Zirduma priložena je stara pjesma “Bilećanka”, u kojoj Zoran Predin jasno pjeva o “kamenju hercegovskom”. Fino, nego što.
Posjetimo se da je pjesma Bilećanka nastala predratne 1940. u zatvoru u Bileći. Spjevao ju je i skladao slovenski učitelj Milan Apih, a preveo na hrvatski i srpski Todor Vujasinović, kasniji partizanski general.
Kako se na slovenskom kaže hercegovski, tako je Vujasinović u prijevodu ostavio isti oblik. Vjerojatno i zbog osmerca u pjesmi, jer ako bi rekao “po kamenju hercegovačkom” dobio bi slog više.
Stoga pridjevom hercegovski bivamo bliže korak slovenskoj deželi. A preko Slovenije gremo u Europsku Uniju. Naravno, na kraju će EU prihvatiti naše standarde i uvesti titulu herceg, kao i hercegovati tj. odlikovati svoje zaslužnike.
Muči me, ipak, jedna druga stvar. Što da je Milan Apih boravio u pržunu u Širokom Brijegu (isto vrijedi i za Mostar) umjesto u Bileći, recimo 2012. umjesto 1940.? Kako bi zvučala njegova protestna pjesma danas? Možda ovako.
Širokobriška
Zbor ‘rvatski ministara,
narod iza vas,
tijo stranka ište para,
u Širokom spas.
Čuje se uzvik Draganov
Po kamenju Ljutog Doca
daj, daj, do!
daj, daj, ja!
Dalekim nas ‘agom plaše
znade Božo sad.
Drpaju nam šolde naše,
kad će proći jad.
Čuje se program Lijanov
Po Glavici Ercegovskoj;
Daj, daj, de!
Daj, daj, sve!
UMRO JE RADOSLAV DODIG: Doviđenja profesore. I hvala Ti. Za sve…