Hercegovci se truju vodom!

Imaju fine domove, malo bolji vozni park od ostalog dijela BiH, ali Hercegovci piju sa zdravstveno-higijenskog aspekta nekontroliranu vodu.
Stanovništvo na području Hercegovačko-neretvanske, Zeničko-dobojske, Hercegbosanske županije piju vodu koja po sustavu javnozdravstvene kontrole nije u potpunosti zadovoljavajuća.
U istoj su kategoriji Bosanskopodrinjska, Tuzlanska, Posavska i Unsko-sanska županija. Većina izvorišta središnjih vodovoda ima reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite.
“U većini lokalnih objekata vodoopskrbe”, stoji u izvješću Zavoda za javno zdravstvo FBiH “kloriranje se vrši ručno, ili se uopće ne vrši, dok zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane, ili postoji samo prva zona zaštite”.
Zbog nedostatka suvremene opreme u nekim županijama nije moguće određivati parametre, kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja i neki teški metali, a i nedostatan je broj ispitivanih uzoraka vode. U većini laboratorija kontrola vode za piće svodi se na pregled osnovnih fizičko-kemijskih i mikrobioloških parametara, tako da se ne može dati adekvatno mišljenje o njenoj kvaliteti.
U većini lokalnih objekata vodoopskrbe (lokalni vodovodi, bunari, izvori, cisterne, čatrnje), voda za piće se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost, dok zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane. Neki središnji objekti vodoopskrbe imaju definiranu samo prvu zonu sanitarne zaštite i zastarjele načine klorizacije.
Kontrola zagađenosti zraka također je neprimjeren na prostoru FBiH iz jednostavnog razloga što broj postaja Federalnog hidrometeorološkog zavoda, nije dovoljan. I značajne količine otpada koje se odlažu na nedopuštenim mjestima pored cesta, na seoskim smetlištima, riječnim koritima ili napuštenim rudnicima. predstavljaju veliku opasnost za podzemne vode koje osiguravaju pitku vodu za stanovništvo, a samim tim i rizik za ljudsko zdravlje zbog spiranja i curenja zagađujućih tvari.
Pretilost stanovništva posljednjih godina ide uzlaznom putanjom. Zabrinjavajući podatak Zavoda je što je gojaznost i pretilost izražena kod mladih. Napominju kako, ipak, u FBiH nije moguće pratiti ovaj trend, jer je stanje uhranjenosti odraslih procjenjivano samo jednom u 2002. godini. Ti podaci su pokazali da je 41 posto populacije odraslih prekomjerno teško, a 21,5 posto pretilo. Također, postotak prekomjerno teških, naročito pretilih, statistički značajno raste s dobi. Postotak gojaznih je općenito veći kod žena, dok je kod muškaraca veći postotak onih s prekomjernom težinom između 25 i 30 godina.
Rezultati posljednjeg populacijskog istraživanja potvrđuju da je pušenje još uvijek najveći pojedinačni čimbenik rizika po zdravlje kod odraslog stanovništva, sa 37,6 posto pušača među odraslom populacijom, od čega 49,2 posto muškaraca i 29,7 posto žena stalnih pušača. Bilježi se visoka izloženost pasivnom pušenju na javnim mjestima koju potvrđuje 85 posto stanovništva. U 2008. evidentirano je 14,3 posto pušača kod mladih, od toga 17,6 dječaka i 11,3 posto djevojčica.
 
Bljesak.info/VL