Hrvati u Bosni i Hercegovini suočavaju se s dubokom institucionalnom i političkom krizom koja ugrožava njihovu jednakopravnost i budućnost u zemlji. Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u BiH u nedavno objavljenoj promemoriji jasno je upozorilo na sveprisutnu diskriminaciju i obespravljenost Hrvata, naglašavajući potrebu za zaštitom njihovih političkih i gospodarskih prava.
Sustavna diskriminacija
HAZU u BiH ističe niz konkretnih primjera koji oslikavaju težak položaj Hrvata. Među najočitijim nepravdama su nametanja političkih predstavnika od strane većinskih naroda. Tako su hrvatski birači četiri puta bili svjedoci izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji nije dobio podršku njihovog glasačkog tijela. Kandidati koji su dobili gotovo 97% glasova Hrvata ostali su marginalizirani, dok su međunarodni promatrači često šutjeli o ovom očitom kršenju demokratskih standarda.
Slično tome, Hrvati u BiH suočeni su s oduzimanjem prava na biranje svojih predstavnika u Domovima naroda. Korištenjem manipulacija poput izjašnjavanja pripadnika drugih naroda kao Hrvata, ove institucije, zamišljene kao mehanizmi zaštite vitalnih interesa, pretvaraju se u alat za marginalizaciju.
Pravo na razvoj i resurse
Diskriminacija se ne očituje samo u političkoj sferi, već i u gospodarskim pitanjima. Primjer plinovoda kroz područja s hrvatskom većinom jasno pokazuje ignoriranje interesa Hrvata. Upravljanje ovim ključnim resursom dodijeljeno je firmi sa sjedištem u Sarajevu, bez ikakvog sudjelovanja Hrvata, unatoč činjenici da bi oni bili glavni potrošači plina. Takvi primjeri ilustriraju kontinuiranu marginalizaciju Hrvata u donošenju odluka koje izravno utječu na njihovu budućnost.
Povijesne nepravde i gubitak povjerenja
Nisu zaboravljene ni povijesne nepravde, poput nasilne likvidacije Hercegovačke banke. Institucija koja je bila ključna za gospodarski razvoj regije uništena je spektakularnom vojnom operacijom. Ovaj čin, koji simbolizira grubo narušavanje prava na gospodarski razvoj, ostavio je duboke posljedice koje se osjete i danas.
Izborni zakon – ključ ravnopravnosti
HAZU u BiH ponavlja ono što je jasno već desetljećima: bez pravednog izbornog zakona, BiH neće postići stabilnost ni napredak. Rješenje leži u stvarnoj federalizaciji zemlje, koja bi omogućila konstitutivnim narodima istinsku jednakopravnost i očuvala teritorijalni integritet BiH. Građanski model, koji se često nameće kao rješenje, zapravo je maska za unitarizam koji bi dodatno marginalizirao Hrvate.
Poziv na dijalog i suradnju
Unatoč brojnim izazovima, Hrvati u BiH ostaju posvećeni euroatlantskim integracijama i suradnji s drugim narodima. HAZU u BiH jasno naglašava važnost dijaloga, tolerancije i međusobnog uvažavanja. No, bez iskrene političke volje i ravnopravnosti, BiH će nastaviti tonuti u krizu, što nije u interesu nijednog naroda niti međunarodne zajednice.
Hrvati ne traže povlastice ni milosrđe. Traže ono što im pripada – pravo na jednakopravnost i dostojanstvo. I zato se postavlja pitanje: koliko će još dugo međunarodna zajednica zatvarati oči pred ovim nepravdama, dok BiH tone sve dublje u političku i institucionalnu nefunkcionalnost?
wpDiscuz
