MALI MOZAK ENVERA IMAMOVIĆA: El Fatih joj je ocu odrubio glavu, Turci su joj prognali mater, a ona je dragovoljno otrčala u Islam

Tender se odnosi na materijal za rekonstrukciju dijela turbeta Kralj K’zi, odnosno turbeta kraljeve kćeri, srušenog 1963. godine, kada je Skoplje pogodio razorni zemljotres. Krajnji rok za prijavu je 7. studeni.”Princeza Katarina bila je kćerka bosanske kraljice Katarine Kosače i Stjepana Tomaša Kotromanića. Imala je starijeg brata Sigismunda, a u vrijeme kad je turski koljač El Fatih, kojeg neki u BIH i danas nekažnjeno slave,  poklao kraljevsku obitelj,  i kad su u Zvečaju na Vrbasu zarobljeni i odvedeni u Stambol, Katarina je imala tek 9, a njen brat 11 godina”, tvrdi povjesničar Enver Imamović, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i jedan od inicijatora obnove turbeta u Skoplju još prije rata.Kraljica Katarina se u vrijeme turskog pohoda na Bosnu nalazila u Kozogradu iznad Fojnice, te je pobjegla, prvo u Dubrovnik, a potom u Vatikan, gdje je i umrla ostavivši krunu kralja bosanskoga Papi.

O Sigismundu se zna mnogo više nego o njegovoj sestri. On je u Istanbulu na silu prevedn na  islam i promijenili su mu ime u İshak Bey Kraloğlu (Kraljević), postao je kasnije kao asimiliran, poznati vojnik i sandžak-beg.

Profesor Imamović “vjeruje” kako je princeza Katarina, nakon što su joj “otomanski osloboditelji” zaklali oca odrubivši mu glavi te potom prognali majku ipak dobrovvoljno primila islam, te da je živjela i umrla u Skoplju, a jedna je malobrojnih žena kojima je podignuto turbe. U islamu se turbe ženama nije dizalo.

Prema nekim podacima, bila je povjerena na odgoj i čuvanje Isa-begu Ishakoviću. Nije poznato kad je tačno umrla, ali se vjeruje da je bila djevojka.Prema riječima povijesničara Imamovića, još 1993. godine bilo je planirano da tadašnji predsjednik Alija Izetbegović posjeti njeno turbe i prouči Fatihu te da se pokrene akcija obnove, jer je riječ o posljednjoj bosanskoj princezi i simbolu naše državnosti, a taj potez je bio važan i za podizanje morala ljudi i isticanja značaja državnih vrijednosti kazao je Imamović, potvrdivši svu apsurnost bošnjačkog shvaćanja državnosti, koje tu državnost planir

Ratne okolnosti su Izetbegovića spriječile da ode u posjetu Skoplju, a na konkretnu akciju u oblasti obnove moralo se čekati na makedonski Zavod za zaštitu spomenika kulture.Inicijativi za obnovu se pridružio i bh. književnik Sabahudin Hadžialić, posjetivši grob koji je među Makedoncima malo poznat, na kojem je zatekao ruševine i gomile smeća.Posljednje princezino počivalište moralo je čekati 49 godina da se pokrene pitanje njegove obnove, što je projekt koji bi, prema procjeni profesora Imamovića, trebao koštati oko 10.000 KM.