Otok i kapela podignuti su u znak zahvalnosti Gospi za ozdravljenje jednog od dvojice braće koji su na tom mjestu pronašli Gospinu sliku. [2] Na hridi (škrpjelu) ispred Perasta braća Martešići su 22. srpnja 1452. pronašli Gospinu sliku. Peraštani su tijekom stoljeća nasipavanjem kamena i potapanjem starih jedrenjaka povećali površinu otoka. Već u 15. st. na hridi je podignuta kapelica, u koju je stavljena Gospina slika. Do početka 17. st. potopljeno je stotinjak brodova, među kojima je bilo i zarobljenih turskih lađa. Veća crkva sagrađena je 1630.godine, ali je bila oštećena u potresu 1667. Osim potresima to je proštenište bilo izloženo i turskim te gusarskim napadima. [1]
Nasipanje je trajalo 250 godina. Crkvu povjesničari umjetnosti nazivaju “Hrvatska Sikstina“.[2]
Vidi još
Hrvati iz Crne Gore: otok Gospe od Škrpjela nije građen kao hram SPC-a
Iz Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore, tijelo zaduženo za zaštitu prava hrvatske nacionalne manjine, upozorilo je na neistinite tvrdnje u dnevnom listu Vijesti kako je otok Gospe od Škrpjela građen kao hram Srpske pravoslavne crkve.
Braća Mortešić, Hrvati i katolici, su 22. srpnja 1452. godine na hridi u moru pronašli sliku Bogorodice, čiji je autor barokni slikar iz Kotora Lovro Dobričević. Braća su isprva napravili malu kapelu, a Peraštani (Hrvati) su poslije počeli gradnju otoka i crkve na hridi, nasipajući kamenje i potapajući brodove kako bi sagradili otok. Za prezbiterijalni dio crkve zna se pouzdano da je rađen po nacrtima domaćeg graditelja Ilije Katičića od 1720. do 1725. godine.
U čast Gospi, svakog 22. srpnja barke povezane, okićene jablanovim granama i napunjene kamenjem u kojima su u prvoj barci župnik peraški i predstavnici Bokeljske mornarice, pjevaju Bugarštice veslajući prema otoku. Uz zvona crkve kada stignu ispred školja kamenje se baca u more.
„Početkom mjeseca srpnja 2012. godine reagirali smo kao Hrvatsko nacionalno vijeće na neistinite tvrdnje u dnevnom listu Vijesti kako je otok Gospe od Škrpjela građen kao hram Srpske pravoslavne crkve“, istaknuo je predsjednik vijeća Zvonimir Deković te dodao kako su „pronašli na više mjesta takvu netočnu konstataciju te zapažamo da su vijesti uvijek od istog izvora za kojeg tvrdimo da je pogrešan, netočan, neistinit i ničim znanstveno utemeljen kao stav struke“.
Pojasnili su da zbog svega navedenog još više čudi najnovija objava u Biltenu Grada Kotora od ožujka 2014. na stranici br. 5 u tekstu Gospa od Škrpjela.
Prenijeli su citat: „Prva crkva na ostrvu je bila crkva Srpske pravoslavne crkve, sagrađena 1452., godine, da bi je 1632. preuzeli rimokatolici, otkad joj datira i današnji izgled“.
Istaknuli su da najoštrije prosvjeduju zbog ovakvih propusta ili namjere.
„Tražimo da se prilikom pisanja, naročito službenih i turističkih vodiča, obvezno konzultiraju stručne osobe i da se nikako ne koriste neprovjereni izvori s tendencioznih internetskih portala“, ocijenili su te dodali da „naročito zabrinjava da se u biltenu grada koji je pod zaštitom UNESCO-a, upravo zbog svoje povijesti, povijesne činjenice ovako brutalno mijenjaju“.
„Vjerujemo da znanost ne služi da bi iskazala javno mnijenje već da bi ga formirala na temelju znanstvenih počela i struke, te da će se takav odnos graditi kada su u pitanju katolici i Hrvati u Boki, ali i svi drugi, kako bi se sve povijesne specifičnosti svakoga ponaosob sačuvale u kolektivnoj memoriji naroda“, zaključili su.
Izvor: narod.hr
Photo: tivat.montenegro.travel
wpDiscuz