Večernji list danas je napisao kako se u diplomatskim krugovima tvrdi se da je turski predsjednik Recep Erdoğan izlobirao kod njemačke kancelarke Angele Merkel da Njemačka pokrene inicijativu za novo preuređenje BiH, a neki izvori kažu da se navodno već piše promemorija po kojoj bi se BiH uredilo kao građansku državu bez entiteta i posebnih konstitutivnih prava konstitutivnih naroda u BIH. Ukratko jedna strana zemlja, i druga strana zemlja, pored Rusije i SAD-a su eto dogovorile mijenjati samu srž Ustava BIH. Konstitutivnost. Možemo li zamisliti da Njemačka i Turska kažu kako se ukidaju posebna kolektivna prava Valonaca i Flamanaca u Belgiji i kako je to od danas građanska država? Na što bi vam ličila država Belgija u tom trenutku,
Zanimljive su reakcije “patriotskih” medija iz Sarajeva. Umjesto da kažu, da sama činjenica, da ako se o tome, na taj način raspravlja, kao da je BIH list na vjetru a ne država, jeste uvreda za BIH, pojedini mediji iz Sarajeva najnormalnije komentiraju taj navodni događaj. To je ujedno lijep dokaz kolika je državnost u Sarajevu, i kako kmetstvo doživljava državnost.
U svakom slučaju ovo bi bilo sjajno rješenje, i praktično. Šteta što se to nisu sjetili još 90-ih. Da se narodi ovdje bezvezno ne tuku.
Banja Luka je naime s oduševljenjem dočekala ovaj plan : “Mi već godinama tražimo ukidanje RS-a al nam Sarajevo to ne dozvoljava”.
U Sarajevu su također oduševljeni :”Stalno nas optužuju da želimo izdominirati Hrvate i da se ne odričemo FBIH,i evo ovo je sjajna šansa da dokažemo da to nije tako, i da želimo vlast dijeliti sa svima, u građanskoj BIH bez Federacije. I da, mi stavno želimo ugasiti Federaciju.” Nemojte zezati? -pitao je novinar Večernjaka. Na što su iz Sarajeva potvrdili da se ne zezaju.
Hrvati su također oduševljeni ovim planom: “Dosta nam je da smo stalno Hrvati i fašisti, ako je ovo način da postanemo moderni kao Erdogan, dakle pravi građani i Europljani. a ne zimije, i niža kasta u društvu povlaštenih onda je to to.
Četiri se puta u posljednjih osam mjeseci između Hrvatske i Njemačke, iza zatvorenih vrata institucija EU, događao žestok verbalni okršaj. Svaki put zbog Bosne i Hercegovine, kad se pripremalo zajedničko stajalište EU o toj državi.
Njemačka i Hrvatska u pogledu BiH imaju drukčiji pristup
Njemačka inzistira da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (etničke) skupine i kao takav primjenjiv je u većini država, a Hrvatska se tome protivi, apostrofirajući specifičnost BiH te smatrajući da bi takvo rješenje imalo kobne posljedice po stabilnost te države i po hrvatski narod te inzistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao preduvjetu i jamstvu jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, saznaje zagrebački Večernji list.
Hrvatska je uspjela sva četiri puta blokirati njemačku inicijativu pa je EU izašla s kompromisnim stajalištima u kojima se ističe važnost reforme izbornog zakona koji je malim, ali sukcesivnim promjenama doveo do situacija da predstavnike Hrvata biraju drugi narodi: dva puta u zaključcima Vijeća EU, u dokumentu EU prema Vijeću sigurnosti UN-a za raspravu o BiH te u dokumentu oko provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s BiH.
Erdogan izlobirao novo preuređenje za BiH
U diplomatskim krugovima tvrdi se da je turski predsjednik Recep Erdoğan izlobirao kod njemačke kancelarke Angele Merkel da Njemačka pokrene inicijativu za novo preuređenje BiH, a neki izvori kažu da se navodno već piše promemorija po kojoj bi se BiH uredilo kao građansku državu.
Hrvatska, koja ima ustavnu obvezu brinuti se i o Hrvatima u BiH, o “neprikladnosti” njemačke inicijative o građanskom konceptu BiH konstantno razgovara i objašnjava opasnosti međunarodnim partnerima. I taj spor oko koncepta BiH jedan je od elemenata u kojem treba promatrati njemački oštri stav prema Hrvatskoj u vezi s arbitražom sa Slovenijom.
No gdje je pravi, suštinski problem “njemačkog” koncepta i gdje on pada?
Koncept međunarodne zajednice u vrijeme Daytona i Pariza 1995. je 1-2-3 (jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda), zahvaljujući i ranijem dogovoru iz Washingtona o federaciji kao i izmijenjenim strateškim okolnostima nakon akcije Oluja.
Ne može neka druga međunarodna zajednica, nominalno slična, s ex-post, naknadnim pristupom, inspiriranim kroz presude Europskog suda za ljudska prava, a u EU-logici (od Daytona do Bruxellesa) ostati na BiH bez ravnopravna tri konstitutivna naroda – a zadržati dva entiteta i inzistirati na jednoj državi, upozoravaju te dodaju kako je RH najveći zagovornik cjelovite, ravnopravne (tri naroda plus drugi), funkcionalne i europske BiH – kaže politički izvor iz Hrvatske.
Pokušaj da se daytonski ustav, koji sadrži identične elemente, ključno modificira te se hibridni federalističko-konsocijacijski pristup zamijeni građanskim, tipičnim za države koje nisu višenacionalne, doveo bi vjerojatno do istih iskušenja s kojima se suočavala i bivša Jugoslavija početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.
Uostalom, BiH se uvijek i u toj bivšoj zajednici predstavljala Jugoslavijom u malom. BiH se sada sastoji od dva entiteta – Federacije BiH s dominacijom Bošnjaka i Republike Srpske koja je doslovno srpska državica unutar BiH. U sklopu Federacije deset je županija od kojih su Hrvati većina u njih četiri te se uz postojanje dva doma Parlamenta uspijevaju održati donekle ravnopravnima s Bošnjacima koji su četiri puta brojniji.
Ukidanje institucija koje bi jamčile nacionalnu samobitnost, a naročito karaktera da su Hrvati, Srbi i Bošnjaci sastavni (konstitutivni) dio zemlje, vratilo bi BiH u poziciju nestabilne Jugoslavije u kojoj su Srbi imali dominaciju.
U slučaju BiH, Bošnjaci sada drže ključeve rješenja ili novog zapleta. Prvi ispit je izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio da brojniji Bošnjaci biraju Hrvatima političke predstavnike u Dom naroda. Bošnjačke stranke tome se oštro protive jer znaju da će izgubiti mogućnost kakvu su koristili 2000. i 2010. kad su izabrale protuhrvatske vlade bez sudjelovanja stranaka koje su među Hrvatima osvojile čak 95 posto glasova.
Manipulacije i eksperimenti
Ništa ne ide na štetu bilo kojeg naroda i entiteta, ali omogućuje Hrvatima da kao Srbi i Bošnjaci budu u stanju izabrati legitimne predstavnike u Predsjedništvu BiH i Domu narodu.
Ranije smo imali manipulacije Izbornog zakona gdje su na mjesta predviđena za predstavnike hrvatskog naroda postavljani voljom drugih naroda pripadnici hrvatskog naroda – ocijenio je predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i aktualni saborski zastupnik Božo Ljubić. Ljubić je skeptičan da BiH može preživjeti s novim eksperimentima s dokidanjem nacionalno koncipiranih institucija, a to ne smatra ni protivnim europskim standardima, a dokaz za to su i Belgija, Španjolska, Velika Britanija i druge zemlje sa složenom višenacionalnom strukturom.
Martens: po istom načelu Belgija bi se raspala
Kad je svojedobno u tadašnjoj ulozi hrvatskog europarlamentarca Davor Ivo Stier pitao predsjednika Europske pučke stranke Wilfrieda Martensa, inače Belgijca, što bi se dogodilo s Belgijom kad bi Flamanci nametnuli manje brojnim Valoncima političke predstavnike u vlasti, on je bez zadrške odgovorio – Belgija bi se raspala.
Stier ga je to pitao kako bi osvijestio što za BiH znači balans moći između triju naroda i tadašnji pokušaji da se Hrvate isključi iz vlasti. Taj tronožac (Hrvati, Bošnjaci, Srbi) u toj zemlji predstavlja njezin najčvršći oslonac i ključni je sadržaj njezina Ustava prihvaćenog kao dio paketa nakon pregovora u Daytonu koji je uz teške kompromise doveo do obustave najkrvavijeg sukoba u Europi nakon II. svjetskog rata.
wpDiscuz