FORBES: Bosna i Hercegovina – Ekonomski pakao na zemlji

Bivše jugoslavenske republike su se suočile sa brojnim gospodarskim,  socijalnim i političkim promjenama nakon raspada Jugoslavije. Ratovi na ovim prostorima zasigurno nisu pomogli u procesu uspostavljanja modernog , slobodnog,  gospodarskog tržišta i vladavine prava u ovim južnoslavenskim zemljama. Međutim, ove države su napravile mnogo neiznuđenih pogrešaka u procesu tranzicije iz državnog upravljanja ekonomijom do modernog slobodnog tržišta. Ove pogreške imaju veliki utjecaj na kvalitetu života običnih ljudi u postjugoslavenskim državama.
U ovom tekstu analizirano je gospodarsko stanje u svim zemljama a mi vam donosimo opis Bosne i Hercegovine sa podacima preuzetim iz magazina Forbes. Podnaslov teksta je “Bosna i Hercegovina – Najslabija ex-yu država i ekonomski pakao na zemlji”
Da nije Bosne i Hercegovine , Srbija bi najvjerojatnije bila najdepresivnija ex-yu zemlja. BDP u BiH je 12 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika 4,821 dolar. BiH ima najveći stupanj nezaposlenosti u regiji : 43,3 posto, a ovo je dramatično loš parametar čak i za afričke uvjete. Javni dug BiH je 43 % GDP-a. BiH je među 85 najboljih zemalja za razvoj biznisa.
BiH prolazi kroz ekonomsku tranziciju s limitiranim tržišnim reformama. Gospodarstvo ovisi u mnogome od izvoza metala, doznaka iz inozemstva te međunarodne pomoći. Djelomični uspjeh zabilježen je tijekom  2003-2008. godine, kada je rast BDP-a bio iznad 5 posto godišnje. Međutim, zemlja je doživjela pad BDP-a od gotovo 3% u 2009. godini reflektirajući lokalne posljedice globalne ekonomske krize. Jedan od glavnih ekonomskih izazova BiH otkako je recesija počela jeste smanjenje potrošnje na plaće u javnom sektoru i socijalna davanja u susret MMF-ovih kriterija za dobivanje sredstva za pokrivanje proračunskog deficita. Reforme bankarskog sustava su ubrzale 2001. godine nakon što je sav sustav  društvene naplate iz ere komunizma ukinut; inozemne banke, prije svega iz Austrije i Italije, sada kontroliraju veći dio bankarskog sektora.
Državna potrošnja, otprilike 50 % BDP-a, je visoka zbog viška institucija na državnom, entitetskom i općinskom nivou. Privatizacija državnih poduzeća je bila spora, pogotovo u Federaciji BiH gdje politička podjela između etnički utemeljenih političkih stranaka čini dogovor o ekonomskoj politici još težim.  Značajan deficit tekućeg proračuna i visoka stopa nezaposlenosti i dalje su dva najozbiljnija makroekonomska problema u zemlji. (Izvor: Byka)