Published On: Mon, Nov 12th, 2012

FOBIJA ILI SAMO PREDRASUDE: Koliko šerijata Europa može podnijeti?!

Otvarajući raspravu o temi “Koliko šerijata Europa može podnijeti?”, Predavači konferencije u Beču najprije su konstatirali sve učestalije prijedloge da se dijelovi šerijata, oni koji se tiču privatnog i civilnog prava, integriraju u pravne sustave zemalja zapadne Europe. Ti prijedlozi, navedeno je u bečkoj Diplomatskoj akademiji, dolaze kako od političara, tako i od znanstvenika koji se bave islamom i njegovom integracijom u ovim zemljama.

Šerijat i žena

Njemačka sociologinja Necla Kelek na konferenciji se bavila temom “Šerijat i žena”. Ona je navela da se u Njemačkoj došlo do zaključka da je učenicima i učenicama u javnim školama dozvoljeno nositi vjerska obilježja, tj.. da se oblače onako kako to nalaže njihova religija. “Nošenje marame, i to je bilo ono što je u raznim raspravama izazivalo najviše kontroverzi, ne smije biti zabranjeno bilo kojim posebnim ugovorima, bilo s roditeljima ili sa nekim drugim. Po meni ova preporuka radne skupine koja se u okviru Islamske konferencije bavila ovim pitanjem, podržava šerijatski princip života po božijem redu “, rekla je Kelek.

Necla Kelek, njemačka sociologinja: “Odluka nekih roditelja da svoje kćerke još kao maloljetne u školu šalju s maramom, po meni, međutim, nema nikakve veze sa vjerskim slobodama. Jer tu odluku ne donose učenice, već njihovi roditelji. Njima se oduzima pravo na vlastitu odluku, a samo osobe koje se razvijaju bez tutorstva i oslobođene vjerskih pravila, mogu postati odgovorni članovi građanskog društva “

Ono što je, po njenom mišljenju kritično, jeste da se u islamu, kako je rekla, ne zna zapravo tko postavlja određene šerijatske norme i tko ih definira. Različita tumačenja, rekla je Kelek, mogu dovesti i do normi koje se kose sa ustavima zemalja zapadne Europe. Prema shvaćanju njemačkih pravnika, onih koji su došli do navedenih zaključaka, te norme, ostane li se na primjeru učenika i učenica, mogu definisat i njihovi roditelji. “Odluka nekih roditelja da svoje kćerke još kao maloljetne u školu šalju s maramom, po meni, međutim, nema nikakve veze sa vjerskim slobodama. Jer tu odluku ne donose učenice, već njihovi roditelji. Njima se oduzima pravo na vlastitu odluku, a samo osobe koje se razvijaju bez tutorstva i oslobođene vjerskih pravila, mogu postati odgovorni članovi građanskog društva “, zaključila je Kelek.

Shodno tome, u interesu osoba kojima se nanosi šteta, a za koju se opravdanje traži u šerijatu, država mora biti ta koja ima ovlašenja za kontrolu određenih normi.

Stvaranje paralenih pravnih sustava

Ovakvi slučajevi koji se tiču obiteljskog prava, ujedno su i ono oko čega se u europskim društvima najčešće diskutira, konstatirao je historičar Heiko Heinisch. Parcijalno uvođenje dijelova šerijata u europski pravni sustav po njemu bi značilo stvaranje paralenih pravnih sustava. Neki njihovi dijelovi važili bi samo za određene grupe, što bi, kako je rekao, bilo opasno. “To ne vrijedi samo za šerijat, to vrijedi za bilo koji drugi pravni sustav. Povijest je pokazala da posebna prava za određene skupine vode u njihovu izolaciju. To je za te skupine bilo često pogubno i bilo povod za diskriminaciju, jer su zbog tih posebnih prava te skupine postale nepoželjne. Ne kaže li baš osnovni princip ljudskih prava da su svi ljudi jednaki pred zakonom “, naveo je Heinisch. On je tako zaključio da šerijat za pojedinca može biti koristan vodič kroz život, i da protiv toga nitko nema ništa, ukoliko se pri tome ne krši ustav.

Cerić: U šerijatu ne postoji ništa što se sukobljava s europskim ustavima!

No šerijat i ne pretendira postati više od toga, pa je tako čudno zašto se o tome tako emocionalno raspravlja, objasnio je u razgovoru za Deutsche Welle prvi čovjek Islamske zajednice u BiH, reisu-l-ulema Mustafa ef.. Cerić, također jedan od sudionika konferencije u Beču.

“Nigdje u Europi se ne primjenjuje bilo koji kanonski ili vjerski zakon. Ne razumijem otkud tolika fobija. Šerijat je mnogo više od onoga na što se on pokušava svesti, a to su kamenovanja i slično. U šerijatu ne postoji ništa što se sukobljava s europskim ustavima, jer su svi europski ustavi zasnovani na pet osnovnih principa koje i šerijat zastupa. To je pravo na život, pravo na vjeru, pravo na slobodu, pravo na imetak i pravo na čast. A cijela Europa je zasnovana na demokraciji. Ljudi biraju parlamente , oni donose zakone, a suci nisu kadije da provode bilo koji vjerski zakon. Šerijat je muslimanski pogled na svijet i vodič kroz život i ono što definira muslimanki identitet, bilo gdje na svijetu “, zaključio je reisu-l-ulema Mustafa ef.. Cerić .