Brojke koje se trenutno pominju kao rezultat popisa stanovništva u BiH ne mogu se smatrati pouzdanim. Ako statističkim zavodima iz regiona, sa više iskustava i manje komplikovanim strukturama, treba i više od godine da daju broj građana razvrstanih po nacijama, tvrdnje da se to može saznati u BiH za deset dana u najbolju ruku mogu se nazvati nagađanjem, a u najgoru – izmišljanjem.
Naveo je to politikolog koji se bavi međuetničkim odnosima, sukobima i nacionalizmom, sa fokusom na jugoistočnu Evropu Florijan Biber na svom blogu pod nazivom “Neka manipulacija počne: Prve tvrdnje o brojkama popisa u BiH”. Biber je profesor i direktor Centra za jugoistočne evropske studije na Univerzitetu u Gracu.
Biber piše da, iako je prošlo manje od dvije sedmice od završetka popisa u BiH, političari su krenuli sa tvrdnjama da znaju rezultate.
– Prvo je lider HDZ-a Dragan Čović tvrdio da, “prema informacijama koje dobija svaki dan”, u BiH ima nekih 570.000 Hrvata. Poslije toga, Sejfudin Tokić, bivši socijaldemokrata i sadašnji snažni borac za bošnjački identitet, koordinator “bošnjačkog pokreta za jednakost svih nacija”, tvrdi da zna broj Bošnjaka. Po njegovom mišljenju, u BiH ima 54 procenata Bošnjaka i 17 procenata u Republici Srpskoj – naveo je Biber.
Ističe da je potpuno nevjerovatno da bilo ko već ima pouzdane cifre, te je uporedio BiH sa regionom.
– Popis u Crnoj Gori iz 2011. godine sproveden je u aprilu, a rezultati o etničkoj i religioznoj pripadnosti ili po jeziku objavljeni su u avgustu, što je rekordno brzo i to je bilo tako jer je Crna Gora mala zemlja – naveo je Biber.
Dodao je da su se u Srbiji rezultati o etničkoj pripadnosti pojavili u novembru 2012. odnosno više od godinu poslije popisa, dok je to u Hrvatskoj bilo tek 2013. godine, odnosno više od godinu i po od popisa.
Stoga su brojke koje se pominju kao rezultat popisa u BiH, naveo je Biber, nepouzdane.
– Tvrdnje da imaju obavještače koji im pružaju podatke o etničkoj pripadnosti stanovništva širom BiH su prosto nevjerovatne. Prvo, za ovako nešto potreban je veoma veliki broj obavještača da bi se stekla ukupna slika stanja. Drugo, s obzirom na nedostatak znanja o veličini stanovništva i drugih podataka, davanja procenata o određenoj zajednici je posljedično netačno – naglasio je Biber.
Dodao je da pojava ovih brojki, koje se tiču sastava stanovništva, teško može uticati na ishod popisa, ali će vjerovatno oblikovati viđenje ishoda popisa.
– Ako tvrdite da su 54 odsto stanovništva Bošnjaci, a prava brojka bude 42 odsto, onda se ona čini pogrešnom, jer je suviše udaljena od početno date brojke. Na ovaj način se prava brojka može lakše dovesti u pitanje, a pravi rezultati zamjenjuju sa željenim rezultatima – naglasio je Biber i zaključio da je “sezona brojki sada i zvanično otvorena”.