Na dnevnom redu današnje sjednice Doma naroda parlamentarne skupštine BiH trebao bi se naći, od svih stranaka članica Hrvatskog Narodnog sabora BiH, usuglašen Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH kojeg je Domu na razmatranje uputio Klub Hrvata. Riječ je o izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH, izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH i vijećnika u Gradsko vijeće Mostara, javlja Hrvatski Medijski Servis.
Prema HNS-ovu prijedlogu, čija je suština onemogućiti da jedan narod drugom bira političke predstavnike za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, jednog Hrvata i jednog Bošnjaka formirala bi se tri ad hoc izborna područja A, B, i C. Izborno područje A obuhvaćalo bi općine s dvotrećinskom bošnjačkom većinom, izborno područje B općine s dvotrećinskom hrvatskom većinom, a izborno područje C sve ostale općine, odnosno općine u kojem ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju dvotrećinsku većinu.
Kako bi se birali članovi Predsjedništva BiH iz F BiH?
Izabrani bošnjački član Predsjedništva BiH smatrao bi se onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova na teritoriji cijele Federacije, pod uvijetom da dobije više glasova u izbornom području A+C, nego u izbornom području B+C. Hrvatski član Predsjedništva, pak, bio bi onaj kandidat koji bi dobio najveći broj glasova u F BiH, pod uvijetom da dobije više glasova u izbornom području B+C, nego u izbornom području A+C.
Izmjene izbornog zakona koje se odnose na izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta F BiH uvjetovane se presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Podsjetimo, Ustavni sud BiH proglasio je neustavnim rečenicu u Potpoglavlju B, članka 10.12, Stavka 2 Izbornog zakona BiH prema kojoj se iz svake od deset županija birao najmanje jedan izaslanik svakog od konstitutivnih naroda u Dom naroda parlamenta F BiH. Tako se primjerice iz Skupštine Bosansko-podrinjske županije u kojoj žive 23 Hrvata birao jedan izaslanik u Klub Hrvata, jednako kao i iz Posavske županije u kojoj živi 35.000 Hrvata. Ta odredba izbornog zakona omogućavala je da Bošnjaci izaberu osim bošnjačkog kluba i Klub ostalih, dvije trećine izaslanika u Srpski Klub i jednu trećinu u Klub Hrvata, što je bošnjačkim strankama omogućavalo da izaberu federalnu izvršnu vlast bez predstavnika Hrvata, što se i dogodilo u dva mandatna razdoblja.
Ustavni sud BiH ocjenio je kako ova odredba narušava načelo konstitutivnosti naroda, jer onemogućava da konstitutivni narodi budu proporcionalno predstavljeni u nacionalno koncipiranom Domu naroda, kojim se jamči njihova ravnopravnost. Stoga je HNS-a predložio brisanje ove neustavne rečenice. Također, Ustavni sud proglasio je neustavnom i odredbu Izbornog zakona kojom se precizira broj izaslanika svakog konstitutivnog naroda iz svake od deset županija.
Izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta F BiH
HNS-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona predviđa da se iz svake županije bira broj izaslanika svakog od konstitutivnih naroda proporcionalno njegovu učešću u toj županiji u odnosu na ukupan broj tog naroda u F BiH, prema popisu stanovništva iz 2013.
Tako bi se 17 izaslanika iz reda Bošnjačkog naroda biralo na način da bi se iz Tuzlanske i Sarajevske županije birala po četiri izaslanika, Zeničko dobojske i Unsko-sanske po 3, te po jedan iz Hercegovačko-neretvanske, Srednjebosanske i Podrinjske županije.
U Klub Hrvata Federalnog doma naroda i7 izaslanika biralo bi se tako da bi se iz Hercegovačko-neretvanske biralo 5, Srednjebosanske 4, Zapadnohercegovačke 3, Hercegbosanske 2, te po jedan iz Zeničko-dobojske, Posavske i Tuzlanske županije.
U srpski klub Federalnog doma naroda iz Sarajevske županije birala bi se 4 izaslanika, Hercegbosanske i Unskosanske po 3, Tuzlanske, Zeničko-dobojske i Hercegovačko-neretvanske po 2 i Srednjebosanske 1 izaslanik.
Sedam izaslanika iz reda ostalih biralo bi se tako što bi se iz Sarajevske županije birala 3 izaslanika, Tuzlanske 2, te po jedan izaslanik iz Zeničko-dobojske i Unsk-sanske županije.
Izborna pravila za Mostar
Izmjene izbornih pravila za Mostar, također, su uvjetovane odlukom Ustavnog suda BiH koji je slično, kao i za Dom naroda proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona, jer glas svakog građanina- birača u Mostaru nije vrijedio jednako, kao što je to slučaj u drugim jedinicama lokalne samuprave. HNS-ov prijedlog ispravlja te diskriminirajuće odredbe precizirajući da se iz svake višečlane izborne jednice bira broj vijećnika koji je srazmjeran broju birača u tom izbornom području, pri čemu bi od ukupno 35 vijećnika 26 bilo izabrano iz višečlanih izbornih jedinica, a 9 bi bili kompenzacijski mandati s područja cijelog Grada.
Također, je predviđeno da ni jedan narod ne smije imati više od 15 i manje od 4 vijećnička mandata, što je mahanizam zaštite od majorizacije, kojeg nema ni jedna jedinica lokalne samuprave u BiH. Osim toga, ima li se u vidu da se ključne odluke, kao što su proračun grada Mostara i izbor gradonačelnika, donose dvotrećinskom većinom, te da svaki konstitutivni narod u Gradskom vijeću ima mogućnost aktiviranja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, tvrdnje o mogućnosti majorizaciji Bošnjaka, kojih je svega pet posto manje od Hrvata su, evidentno neutemeljene.
Cijeli tekst prijedloga Izmjena Izbornog zakona BiH pročitajte OVDJE. /HMS/
wpDiscuz