Što se podrazumijeva pod pojmom prelaska BiH iz daytonske u bruxellesku fazu i na koji način ona sljedećih godina može postati funkcionalna država jedno je od pitanja na koje su odgovarali panelisti konferencije “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine” koja je jučer održana u Širokom Brijegu, piše Hrvatski Medijski Servis.
Dražen Barbarić, pročelnik studija politologije na Filozofskom fakultetu u Mostaru slikovito se izrazio kazavši da mu, kada čuje pojam „bruxelleska Bosna i Hercegovina”, proradi čir na želucu.
Barbarić je kao uvodnu misao citirao riječi visokog povjerenika Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, Josepa Borrella koji je nedavno kazao:
„Povijest BiH je europska, a budućnost zemlje i cijelog Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji. 25. godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma važan je trenutak koji bi trebao potaknuti političko rukovodstvo i domaće institucije na tranziciju od struktura koje su okončale sukob ka principima koji ubrzavaju napredak svih građana, drugim riječima tranziciju od Daytona ka Bruxellesu“, citirao je Barbarić Borella.
Borrellov mit
Barbarić, koji je i voditelj stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara kaže da su ove Borrellove riječi zapravo enigmatika.
„Ovo nije politika, ovo je čista floskula, ovo je mit. Promislite što ovo znači. Dayton je prva nepoznanica ove čudnovate jednadžbe“, rekao je Barbarić te pojasnio da je daytonski političko pravni okvir u potpunosti promijenjen u odnosu na one originalne postavke koje su dogovorene.
On podsjeća da su politički segmenti, odnosno tadašnje ratne zajednice prenijele svoj dio vlasništva nad teritorijem i segmente suverenosti te stvorili kakvu-takvu državnost.
-Originalni sustav više nije ovo i o kojoj verziji Daytona, od one tri, uopće govori Borrell, pita se Barbarić. Panelist Barbarić je nešto ranije govorio o tri različite interpretacije Daytonskog mirovnog sporazuma kazavši da ga dominantno bošnjački narativ vidi kao jamac teritorijalnog integriteta BiH, ali i privremeno rješenje s ciljem daljnje unitarizacije i centralizacije zemlje. Srbi ga vide kao priliku ka daljnjoj dezintegraciji kroz separatizam ili neki oblik konfederalnog odnosa dok ga Hrvati vide kroz težnju za dodatnom federalizacijom i decentralizacijom BiH.
Je li Bruxelles Bruxelles?
Osvrnuo se i na drugu stranu „Borrellove jednadžbe“ koja se odnosi na Bruxelles odnosno na europske vrijednosti i europske modele.
„Je li Cipar europska vrijednost, je li Cipar Bruxelles? Je li Španjolska sa svojim autonomnim zajednicama i katalonskim referendumom Bruxelles? Je li Južni Tirol gdje Rim i Beč izravno pregovaraju što bi u BiH bila apsolutna politička hereza Bruxelles? U konačnici, je li Bruxelles – Bruxelles?“, pita se profesor Barbarić.
Pojašnjava da je „bruxelleska faza“ izrazito opasna narativna floskula jer je, kao kaže, u nju moguće učitati apsolutno sve odnosno što vam srce želi. A to „što vam srce želi“ ovisi od toga kojoj od tri ponuđene verzije Daytona pripadate i za kakvu se budućnost BiH zalažete .
Činjenje uime europskih vrijednosti
Postavio je Barbarić tri teze o „bruxelleskom mitu“ nasuprot daytonske Bosne i Hercegovine.
„Prvo, on domaćim političkim akterima služi kao ideološka dimna zavjesa. Što se god uradi ili ne uradi, ne uradi se ili u radi uime europskih vrijednosti i uime europskog puta. Drugo, on stranim političkim akterima služi kao generator moralne i političke nadmenosti, nekakve vrste superiornosti i gledanja s visoka“, rekao je Barbarić i pojasnio da institucije međunarodne zajednice ovu situaciju koriste da bi bile u poziciji tutora prema BiH, a citirao je i profesora Nerzuka Ćurka koji je ovu situaciju nazvao „permanentni Berlinski kongres“.
Politolog s mostarskog sveučilišta kaže da je bruxelleska faza upravo taj permanentni Berlinski kongres koji služi za pasivnost te da se baš blokiranja u parlamentu, u vladi ili na Vijeću ministara događaju uime Europske unije ili euroatlantskog puta.
Komšićeve promašene teze
Barbarić je tezu da je mit o bruxelleskoj fazi jako opasan potkrijepio s nekoliko citata kazavši da je čovjek koji sebe voli nazivati članom Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda na tom polju najagresivniji.
Panelist je naveo primjer kako Željko Komšić govori da bi se Izborni zakon Bih morao mijenjati zbog usklađivanja s presudama Međunarodnog suda za ljudska prava, a apsolutno ne spominje presudu Ustavnog suda BiH.
„U Europskoj uniji sve su države građanske i ne poznaju nikakvu konstitutivnost. Ja to podržavam unatoč otporima Zagreba“, citirao je Barbarić Komšića nazvavši to maksimalnim bezobrazlukom uzimajući u obzir s koje pozicije to govori.
Citirajući ponovno Komšića koji je u Bruxellesu kazao da načelo konstitutivnosti koje vrijedi u Belgiji nitko u BiH ne bi prihvatio jer je u Belgiji sustav proporcionalan, a ne paritetan kao u BiH Barbarić se pita odakle mu pravo da govori uime cijele BiH.
„Nek’ federalizira cijelu državu i eto mu proporcionalnosti, onda nema nikakve potrebe za paritetom“, rekao je Barbarić ustvrdivši da je paradoksalno to što se pojedinac ili stranka više zalažu za građansku opciju to je u njima više nacionalističke agresivnosti i žuči koja stvara nepovjerenje.
-Nitko nije više naštetio odnosima Hrvata i Bošnjaka kao ova vrsta aktera, mišljenja je Barbarić.
Uloga huškačke Federalne televizije
Barbarić je podsjetio kako je Federalna televizija, javni servis koji se financira iz proračuna, u veljači prošle godine emitirala emisiju u kojoj se napada konstitutivnost naroda kao natkroljujuće ustavno načelo napadajući pri tome i institucije.
„HNS i Čović stalno pozivaju na europske vrijednosti, federalizam i decentralizaciju koje su, kako ingeniozno zaključuje novinar, antieuropske“, rekao je Barbarić o prilogu FTV-a.
Kaže da su se za vrijeme emitiranja te emisije cijelo vrijeme u pozadini prikazivali kadrovi snimljeni na konferenciji o ustavnim promjenama u Neumu gdje novinar FTV-a o konstitutivnosti naroda govori kao o zastarjeloj staljinističkoj kategoriji.
„Emisija se zaključuje s tezom da će bosanskohercegovačko društvo morati prihvatiti reforme koje idu ka modelu građanskog i ukidanju konstitutivnosti, i zaključuje, ako žele u EU“, rekao je Barbarić o prilogu FTV-a iz veljače prošle godine.
Armagedonski obračun “sila mraka”
Barbarić je mišljenja da se u medijskoj sferi došlo do „armagedonskog obračuna“ između sila mraka koje o konstitutivnosti naroda govore kao staljinističkom modelu ili kao što je rekao Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, o fašističkom ili rasističkom modelu. S drug strane se govori o prosvjetiteljskom i građanskom modelu „ jedan čovjek – jedan glas“ koji po njima predstavlja građanko društvo i liberalnu demokraciju.
„ U medijskoj sferi se uvijek uzima dihotomija presuda Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava i stalno ih se trpa u moralne kategorije. Naravno, po principu nesumjerljivosti – ako provedete jednu druge se isključuju. Ne možete provesti presude Ustavnog suda jer morate Europskog suda za ljudska prava ako želite u EU. Onda vam Ustavni sud zapravo ne treba“, rekao je Barbarić o medijskoj percepciji ove dvije vrste presuda.
Panelist kaže da je stvar u tome da se presude sudova trebaju spustiti s razine „moralnog prenemaganja“ na razinu tehničke provedivosti.
„Ovdje sjede ljudi koji su izradili dva modela provedbe svih presuda Europskog suda za ljudska prava i presuda Ustavnog suda BiH koje će ubrzo biti predstavljene. Nije nemoguće, jako je moguće kad ih se svede na tehničku razinu provedivosti, a ne ‘moralnog sablažnjavanja i difamacije’“, rekao je Barbarić.
Što bi zapravo bila „bruxelleska faza“
Barbarić je izlaganje na konferenciji “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine” zaključio sa svojom verzijom definicije pojma „bruxelleska faza“ posluživši se i pojmovima koje je u javni prostor uvela profesorica Mirjana Kasapović.
„Stvaranje nekog minimalnog okvira zajedničke državnosti i minimalnog ali funkcionalnog okvira političkog sustava u ovom trenutku jedino vidim kroz doslovnu primjenu aplikaciju presuda Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava. Naravno, uz iskreno tumačenje i aplikaciju temeljnog načela Ustava koje imamo i koje nitko nije dirao, a to je načelo konstitutivnosti. Pa nek’ nam to bude bruxelleska faza. U protivnom, doći ćemo do situacije, kako je prof. Kasapović rekla, imat ćemo de facto državnost RS i imat ćemo ciparski model u federaciji“, zaključuje Barbarić.
Podsjetimo, jučer je u Širokom Brijegu održana konferencija pod nazivom “Društveno-politička realnost i budućnost Bosne i Hercegovine” u organizaciji Hrvatskog studentskog politološkog foruma (HSPF) i internetskog portala Bild.ba.
Panelisti su govorili o razlozima zašto se BiH i 25 godina nakon Daytonskog sporazuma nalazi u dubokoj permanentnoj krizi. Panelisti sveučilišni profesori bili us Dražen Barbarić sa Sveučilišta u Mostaru, Miloš Šolaja s Univerziteta u Banja Luci i Šaćir Filandra s Univerziteta u Sarajevu dok su u panelu aktivnih političara sudjelovali Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade ŽZH i Srđan Mazalica, zastupnik SNS-a u Narodnoj skupštini RS./B. G./HMS/
wpDiscuz
