Prva je nedjelja rujna 2012. Kao i svake godine održava se 100-kilometarska masovna biciklijada oko Brisela s 50 do 100 tisuća sudionika. Zove se “De Gordel”, što znači “pojas”.
Sve je počelo 1981. pod motom “Mi volimo sve one koji respektiraju flamanski karakter naših mjesta”. Tu veliku obiteljsku feštu koja ima izričito političke razloge, političku svrhu i politička obilježja, organizira Ministarstvo za šport Flamanske etničke zajednice. No, fešta je ove godine održana zadnji put. Broj sudionika naglo je pao na samo 29 tisuća. De Gordel naime više nije potreban! Kako i zašto?
________piše: Petar Bilobrig l poskok.info
Šport u službi politike
Brisel, glavni grad Flandrije, Belgije i EU, nalazi se u flamanskom entitetu. Brisel je u političkom smislu i jedini multietnički grad u Belgiji. Međutim, okružen je flamanskim mjestima u koja se s vremenom doseljavalo srazmjerno sve više Valonaca. U nekim su mjestima postali i većina (u tri općine 75%), što je prouzrokovalo višestruke probleme – jezične i političke. Neke su općine uspjele isposlovati staus “općine s jezičnim olakšicama” gdje Valonci imaju pravo služiti se svojim (francuskim) jezikom i birati svoje (valonske) načelnike.
To je područje spadalo u 11. izbornu jedinicu (BHV) – jedinu belgijsku multietničku izbornu jedinicu! Flamancima je to sve više bivao trn u oku. Zbog te i takve izborne jedinice padale su savezne vlade i trajale duge državne krize.Rezultat: prije dva mjeseca konačno je ukinuta ta jedina multietnička izborna jedinica.
Glavni je smisao te biciklijade s glazbenim programom i velikom medijskom pratnjom upravo obilježavanje svoga terena. Trajalo je to ni manje ni više nego 32 godine! Dernek je postao tradicijom. Iz godine u godinu glavni je zahtjev bio upravo ukidanje zajedničke izborne jedinice. U tome su sudjelovali i visoki političari. Tako npr. belgijski premijeri, naravno Flamanci, Guy Verhofstadt i Yves Leterme čija je izreka često citirana:
“De Gordel je zgodan način pokazati da mi hoćemo mjesta oko Brisela sačuvati kao flamanska”.
Drugim riječima: Pojas oko Brisela je flamanski!
Reakcije političara
Valonci tu feštu doživljavaju kao agresiju. Incidenti su na dnevnom redu. Tako npr. valonski aktivisti bacaju male oštre čavliće po putu, pri čemu je čak jedan odvjetnik uhvaćen. Jedna općina s valonskom većinom ove je godine zabranila na svom teritoriju tradicionalni start i cilj. Biciklisti su morali krenuti s točke udaljene 850 metara u istoj ulici, ali u flamanskoj općini!
Herman Van Rompuy, Flamanac, predsjednik Europske unije, koji u tom mjestu živi i u biciklijadi sudjeluje, prosvjedovao je izjavom: “To je u prvom redu obiteljska fešta kojom se također stavlja naglasak na flamanski karakter briselske periferije. Ali budući da je periferija u Flandriji, u tome nema ništa lošega.” Pridružila mu se i supruga, koja na lokalnim izborima u listopadu predvodi jednu flamansku izbornu listu, izjavom kako je ova fešta jedina značajna priredba koja je Flamancima u tom mjestu još preostala.
Predsjednikov brat, flamanski političar Eric Van Rompuy, umjesto tradicionalne majice s natpisom “BHV ukinuti odmah!” nosio je majicu s natpisom “BHV je ukinut!!! Hvala Gordelu!”
Za to vrijeme malo istočnije, u Sarajevu, hrvatska izborna jedinica doživljava se kao napad na državu, a tu tezu prešutno odobrava i briselska Unija.
(A sada se još samo prisjetimo da u Belgiji nema niti jedne jedine zajedničke škole čak ni pod famoznim jednim krovom – što nam ti isti europski političari kao najveći oblik etničke segregacije spočitavaju.)