SARAJEVO – U izvješću o napretku BiH, čije se objavljivanje očekuje pred listopadske izbore, po prvi put će se veća pozornost posvetiti i pravima lezbijki, gayjeva, biseksualnih i transseksualnih osoba (LGBT).
Europska komisija je primijetila i namjerava pohvaliti napore koje su druge zemlje okruženja, prije svih Crna Gora i Srbija, učinile po ovom pitanju, pa će se i od naših (budućih) parlamentaraca tražiti i “strategija u kojoj će se definirati konkretne mjere koje bi provodile institucije na svim razinama” te usvajanje “jedne politike o suzbijanju diskriminacije”. Europska komisija će ukazati i na činjenicu kako naše institucije dosad “nisu ni pokušale ovo pitanje tematizirati”.
-Zakoni BiH jamče pravnu zabranu diskriminacije, no neke skupine, kao što su LGBT osobe, trpe zbog nedostupnosti pravnog sustava te homofobije u institucijama na svim razinama u BiH – okvirno glasi zaključak Europske komisije.
Parade ponosa
Na taj način, u službenom izvješću Europske komisije uvrstit će se i dio izvješća Inicijative za monitoring europskih integracija BiH u kojem se detaljno govori o ovom problemu. Pohvale su iznesene za rad tek nekoliko institucija, poput MUP-a Sarajevske županije za kojeg se navodi kako je “pokazao spremnost i volju za rad na pravima LGBT osoba”.
– S druge strane, središnja tijela, kao što je to Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH, ignoriraju pozive i potrebu za intenzivnijom suradnjom, te su tako odbile poziv za zajedničku izradu posebnog izvješća o stanju ljudskih prava LGBT osoba u BiH – navodi se i dodaje kako su LGBT prava “politički irelevantna i društveno marginalizirana tema”.
-Sloboda okupljanja nije zajamčena, što je potvrđeno napadom na sudionike LGBT filmskog festivala Merlinka te prostorije banjolučke Udruge queer aktivista. Ova udruga je suočena s preprekama u ostvarivanju prava na slobodu okupljanja – navodi se u izvješću i izražava “ozbiljna zabrinutost” da sloboda udruživanja nije zajamčena. Primjer kršenja te slobode je isto banjolučko udruženje čija registracija traje mjesecima, jer je Ministarstvo pravosuđa BiH kočilo ovaj proces, produžujući vrijeme registracije u nedogled.
Poljubac dvaju pilota
Tu se zaključuje i kako se o LGBT pitanjima izvještava u elektronskim, tiskanim i online medijima i to sve više i više, ali da se povećalo i izražavanje homofobije kroz govor mržnje (prijetnjama smrću, nasiljem i slično) te da je senzacionalističko izvještavanje još uvijek prisutno. Vijest iz ožujka ove godine o poljupcu dvaju pilota Oružanih snaga BiH, podsjećamo, izazvala je stroge verbalne osude, a Oružane snage su čak najavile da će o ovom slučaju biti pokrenuta istraga.
-Politički lideri i dalje koriste diskriminatorsko ili uvrjedljivo izražavanje. Ministar kulture i sporta FBiH (Salmir Kaplan) izjavio je u kolovozu 2013. za jedan magazin da su “parade ponosa opresija većine od manjine”. Sličan jezik koriste ministri, parlamentarci i predstavnici političkih stranaka na svim razinama vlasti – navodi se u tom izvješću.
“Homoseksualnost se treba liječiti”
O problemima homoseksualnih i trans osoba rijetko se govori u knjigama te se one i dalje percipiraju kao društvena devijacija, stvarajući tako društveno rizične skupine. Istraživanje javnog mišljenja provedeno krajem 2013. pokazalo je da 56,5 posto ispitanika još uvijek smatra da se “homoseksualnost treba liječiti”, te je, navodi se, time pokazan nedostatak znanja i uvriježenih stereotipa o homoseksualnosti. Istraživački projekt LGBT zajednice koji je 2013. proveden na cijelom teritoriju BiH, pokazao je da se samo svaka sedma osoba “povjerila” roditeljima i obitelji, potvrđujući tako nisku razinu društvene i obiteljske potpore LGBT osobama. LGBT aktivizam postaje sve vidljiviji, ali nailazi i na prepreke, zaključuje se u izvješću.