Na drugom mjestu su zahtjevi osoba iz Srbije, a u spomenutom periodu 97 ih je dobilo državljanstvo BiH. Osim zemalja regije, najviše zahtjeva za dodjelu bh. državljanstva dolazilo je od osoba iz arapskih zemalja. Tako su u posljednjih sedam godina državljanstvo dobile 42 osobe, a najviše iz Sirije, Jordana i Sudana.
Treba istaći da predmeti stjecanja državljanstva po osnovu Ugovora o dvojnom državljanstvu između BiH i Srbije ne dolaze na saglasnost Ministarstvu civilnih poslova, već se samo dostavljaju rješenja koja se uvode u evidenciju stjecanja državljanstva BiH, a predmeti naturalizacije po osnovu Ugovora između BiH i Hrvatske dolaze na saglasnost ministarstvu, jer odredbe tog Ugovora upućuju na primjenu zakona o državljanstvu država ugovornica.
Na osnovu dostupnih podataka Ministarstva civilnih poslova BiH, u posljednjih sedam godina nije bilo odobravanja državljanstva BiH za osobe iz arapskih zemalja čiji turisti, ali i investitori najviše dolaze u BiH, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Saudijske Arabije ili Bahreina.
Kada je riječ o dodjeli državljanstva naše zemlje po osnovu odredbe o prijemu osoba od naročitog interesa za BiH, u posljednjih 10 godina dodijeljena su 82 takva državljanstva i to najviše za osobe iz Crne Gore (13), zatim Hrvatske (12), i Srbije (10).
U Federaciji BiH od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH iz 2013. godine, do prije nekoliko mjeseci, nije vođen postupak naturalizacije stranaca, jer se kasnilo s donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Federacije BiH (usklađivanje entitetskog zakona o državljanstvu s važećim Zakonom o državljanstvu BiH), a zatim i donošenjem podzakonskih propisa. Zbog zastoja od nekoliko godina, očekuje se povećan broj predmeta u narednom periodu.
Navedenim izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu iz 2013. godine tek se stekao pravni osnov za vođenje evidencija o državljanstvu u skladu sa zaštitom ličnih podataka.