Ustav BiH na nekoliko mjesta spominje pojam “Hrvat” a na jednom mjestu “hrvatski”, i to na posebno važnom mjestu gdje povezuje hrvatskog člana Predsjedništva s hrvatskim klubom federalnog doma naroda kroz institut veta.
Pri potezanju veta hrvatski član Predsjedništva se ne obraća Parlamentu BiH, niti građanima BiH, niti parlamentu Federacije, nego samo Klubu Hrvata Doma naroda Federacije, kako je definirano Daytonom. Posebno je važno da je mjesto u Ustavu BiH gdje se spominje sintagma “hrvatski” već u skladu s presudom Sejdić-Finci jer ne precizira nacionalnost kandidata. Prema tome bi se, tehnički, presuda Sejdić-Finci bi mogla provesti na dva načina:
1) zamjenom pojmova “Hrvat” s “hrvatski”, svugdje gdje se pojavljuje
2) brisanjem pojmova “Hrvat”, uz ostavljanje pojma “hrvatski” koji je već u Ustavu, i koji je već u skladu s presudom Sejdić-Finci. Nakon brisanja pojmova “Hrvat”, pojam “hrvatski” bio bi jedini preostali koji se spominje u daytonskom Ustavu.
Milorad Dodik je na samom kraju videa kojeg objavljujemo podržao ovakvo rješenje, jer evidentno ni sama presuda Sejdić Finci ne traži brisanje nacionalnih prefiksa, nego samo mogućnost kandidiranja kandidata, prema tome nema potrebe da se briše pojam srpski dok god se kandidat bilo koje nacionalnosti može kandidirati za poziciju srpskog člana.
Dnevnik.ba
wpDiscuz
