Izabrani lideri u BiH postigli su težak, ali neophodan kompromis u cilju njenog daljnjeg napredovanja i nakon 16 godina mira i napretka, nema opravdanja za daljnji ostanak OHR-a u BiH, a naročito ne za primjenu “diktatorskih moći” visokog predstavnika, koje je prisvojio, a koje radikalno idu dalje od mandata koji mu je dat Daytonom.
Navedeno je to u novom, sedmom, izvještaju koji je predsjednik RS-a Milorad Dodik uime tog entiteta uputio generalnom tajniku UN-a Ban Ki Moonu, uoči sjednice Vijeća sigurnosti na kojoj će se obratiti i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.
“Od prosinca do danas, izabrani lideri u BiH riješili su, zajedničkim radom, kontroverzna pitanja koja već dugo stoje na putu europskih integracija i postizanju drugih ključnih ciljeva. Među pitanjima koja su riješena u tom razdoblju, nalaze se se sastav Vijeća ministara BiH, raspodjela državne i vojne imovine, budžet BiH, i novi zakoni o popisu stanovništva, državnoj pomoći i osobnoj karti. Dogovor oko ovih pitanja nije postignut niti nametanjem, niti pritiskom sa međunarodne strane, nego upravo zbog toga što ih nije bilo. Tome je doprinio i konstruktivan pristup specijalnog predstavnika EU, Petera Sorensena, koji je podstakao dogovor, ali se uzdržao od uplitanja u unutarnje stvari BiH“, stoji u ovom dokumentu RS-a.
U izvještaju, koji je datiran na 8. svibanj i koji je Dodik potpisao, navodi se da RS predano radi na pridruživanju BiH Europskoj uniji, usaglašava svoje zakone sa europskim pravnim tekovinama i sudjeluje u strukturiranom dijalogu sa EU o pravosuđu.
Po poglavljima se iznose i stavovi o drugim pitanjima te konstatira da visoki predstavnik ne smije unaprijed određivati rezultate izbora u Srebrenici.
“Općina Srebrenica je najpoznatija po užasnom ratnom zločinu koji je tamo počinjen u lipnju 1995. Međutim, bošnjački i srpski građani Srebrenice danas žive u miru. Rade zajednički na izgradnji međunacionalnog povjerenja i unapređenju ekonomskih mogućnosti. Na žalost, neki izvana žele da isprovociraju nacionalne tenzije i iskoriste Srebrenicu kao politički instrument. Visoki predstavnik se nedavno zalagao za promjenu izbornog zakona BiH kako bi se osigurao da etnički Srbin ne može da bude izabran na funkciju načelnika općine Srebrenica. Više od 16 godina nakon rata, nezakonito i destabilizujuće izricanje kolektivne kazne narodu Srebrenice montiranjem izbora kroz zakon“, navedeno je, između ostalog, u ovom izvještaju.
Iznesen je i stav da je najefikasnija uprava u BiH decentralizirani sistem uspostavljen Daytonskim sporazumom, kao i da Vlada RS stavlja borbu protiv terorizma u vrh prioriteta.
“Teroristički napad na američko veleposlanstvo u Sarajevu, koji se dogodio u listopadu prošle godine, jedini je skorašnji podsjetnik na opasnost koji teroristi inspirirani islamskim radikalizmom predstavljaju po građane BiH, bilo da su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. 2010. godine, teroristi su postavili bombu pred policijsku stanicu u Bugojnu, u srednjoj Bosni, kada je ubijen jedan policajac, a šest ozlijeđeno. Počinitelji mnogih terorističkih djela u svijetu boravili su u BiH određeno vrijeme“, stoji u izvještaju proslijeđenom UN-u.
Tvrdi se i da RS ima aktivnu ulogu u borbi protiv terorizma, i u BiH i u inozemstvu.
Posebno poglavlje u ovom dokumentu posvećeno je tvrdnji da Vlada RS “energično sprovodi reformu pravosuđa”, a da i tu smetnju predstavlja visoki predstavnik.
Također se navodi i da RS nastavlja da u potpunosti podržava privođenje pravdi odgovornih za ratne zločine, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost te tvrdi, da “nažalost, Sud BiH i Tužiteljstvo BiH često diskirminiraju Srbe, generalno odbijajući da istraže ili procesuiraju osobe koje su optužene za ratne zločine protiv Srba“.
U opsežnom izvještaju se iznosi i tvrdnja da jenjava međunarodna podrška visokom predstavniku, te između ostalog ponavljaju sve stare tvrdnje o bh. pravosuđu uz poznati stav dužnosnika RS-a da su Sud BiH i Tužiteljstvo BiH u sadašnjem obliku suprotni Ustavu BiH.