DISKRIMINACIJA "Platformaši" dali u tri mjeseca bošnjačkim tvrtkama 200 milijuna KM

Hrvatski dužnosnici s pravom upozoravaju na isisavanje zajedničkog novca, a privatne kompanije na maćehinski odnos.
U Federaciji BiH ništa nije vječno osim uloge u koju se pretvorio ovaj entitet – veliki “kran” koji zajednička financijska sredstva isisava iz zajedničkog proračuna i preusmjerava u bošnjačka područja, piše Večernji list. Nevažno je pri tome koja politička struktura iz Sarajeva dominira ovom Vladom, SDA, SDP ili, pak, njihovi pobočnici poput Demokratske fronte.
Od prosinca prošle godine, dakle kada je već bila na izlaznim vratima nakon izbornog debakla, pa sve do ožujka ove godine Vlada Nermina Nikšića oprostila je dugovanja veća od 200 milijuna maraka kompanijama na većinskom bošnjačkom području.
Umjesto da zakonski odgovaraju uprave koje godinama nisu izmirivale obveze u kompanijama, njihov je kriminal ovim potezima prikriven. Nakon što su preuzeli institucije, hrvatski dužnosnici su šokirani bezobzirnošću i u donošenju odluka koje dodatno Federaciju BiH guraju u financijske probleme.
Tako je u prosincu odobren postupak financijske konsolidacije koja obuhvaća izmirenje dugovanja gospodarskog društva Agrokomerc d.d. Velika Kladuša u ukupnom iznosu od čak 90,8 milijuna maraka.
U odluci koju potpisuje Nikšić za mostarski Hepok ne navodi se iznos koji treba izmiriti Federacija, što je pomalo čudno. Za izvjesni Olimp d.d. Gračanica odobreno je pokrivanje 2,5 milijuna maraka, od čega za doprinose za zdravstveno osiguranje 1,95 milijuna maraka, a za doprinose za osiguranje od nezaposlenosti 600.428 maraka.
Kompaniji Binas iz Bugojna je odlučeno pokriti 9,44 milijuna maraka, dok je predviđeno da se Napretku iz Tešnja oproste dugovanja od 465.681 KM. I sarajevskom Klasu su, odlukom federalne Vlade, oprošteni doprinosi za zdravstveno osiguranje od l,65 milijuna KM te kamate od 153.896 maraka, kao i 440.000 KM doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti.
Konjuhu iz Živinica je za obveze nastale zaključno s 30. rujna 2013. iz federalnog proračuna usmjereno 11,7 milijuna maraka, a Hidrogradnji iz Sarajeva 23,3 milijuna po osnovi doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, poreza s kamatama, isporučenu vodu, struju, plin, grijanje i ostale komunalne usluge, dugovanja prema dobavljačima za isporučene robe i usluge, dugovanja prema zaposlenicima… Za sva druga poduzeća, posebice privatna, ne vrijede ova pravila.
Oni imaju “suvereno” pravo uplaćivati doprinose i sve druge obveze, puniti proračun koji, pak, vlasti u Sarajevu onda koriste za usmjeravanje u jednonacionalne projekte. To zasigurno nema veze s planovima Reformske agende da postoje poduzeća kojima je dopušteno raditi mimo zakona i propisa. Ovim potezima bivšeg premijera FBiH Nikšića i SDP-a, u suradnji s njegovim pijunima, potvrđena je orvelovska teza da smo svi jednaki, ali ima i jednakijih. Možda bi bilo dobro da ovu tezu još provjere i pravosudni organi ove države (tužiteljstvo i sudstvo).