Ni u 2020. godini financijsko-pravna situacija Zemaljskog muzeja BiH, kao ni još šest institucija kulture koje nose naziv “Bosna i Hercegovina“ nije se popravila. Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica i Kinoteka, institucije su bez “osnivača“ koje državu BiH ne zanimaju.
razgovarala: Gloria LUJANOVIĆ | Bljesak.info
Mirsad Sijarić, v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH u intervjuu za Bljesak.info govori o neriješenom statusu Muzeja na čijem je čelu, pandemijskoj krizi, projektima u ovoj godini i tome kako naći, u takvim okolnostima i uvjetima, smisao svakodnevnog obavljanja posla.
Državi ne trebaju državne institucije kulture i povijesti
“Stanje je, nažalost, ostalo nepromijenjeno, izuzev u smislu da su, opet, vođeni razgovori da se ovaj višedecenijski problem konačno riješi. Aktiviran je prijedlog da Kanton Sarajevo preuzme privremeno finansiranje ‘spornih’ institucija i dalje čekamo odgovore“, ističe Sijarić za Bljesak.info.
Tijekom prošle godine Zemaljski muzej BiH dobio je određene grantove, napominje Sijarić, na natječajima Kantona Sarajevo i Federacije BiH, ali iznosi nisu ni približni kako bi se osiguralo normalno funkcioniranje institucije.
Posljedice pandemije: 90 posto manje posjetitelja
Pandemija korona virusa pogodila je i Zemaljski muzej.
“U punom kapacitetu smo imali krizu, prvenstveno u smislu da smo imali umanjenje broja posjetilaca za približno 90 posto. To se zaista teško odrazilo na kolektiv jer smo u proteklim godinama u velikoj mjeri zavisili od vlastitih prihoda u kojima je prodaja ulaznica bila najvažniji faktor“, kaže Sijarić.
Situacija je dodatno otežana, nastavlja, i činjenicom da ni u 2020., kao ni u 2019. godini, državne vlasti nisu financirale Zemaljski muzej, pa su djelatnici veći dio godine primali zakonom minimalni propisani dohodak.
“Volja da se sruši sve što ima predznak BiH“
Inače, vlastiti prihodi, odnosno, ulaznice, usluge, prodaja publikacija i sl., objašnjava Sijarić, u prethodnim su godinama činili jednu trećinu proračuna Muzeja.
“Njihovo umanjenje od približno 90 posto nitko nam nije kompenzirao, ni u najmanjem procentu. Naše vlasti očigledno naučne i kulturne institucije ne promatraju istim očima kao druge kapacitete“, naglašava.
I nije tu riječ, smatra Sijarić o neznanju i nedostatku kompetencija, strategije i vizije.
“Prvenstveno je riječ o volji da se sruši sve što ima predznak ‘Bosna i Hercegovina’“, ističe.
Ipak, prioriteti za ovu godinu su jasni, objašnjava Sijarić, i to nastavak realizacije infrastrukturnih projekata na fizičkoj obnovi Muzeja isključivo sredstvima međunarodnog financijera i partnera.
“Radimo naše redovne poslove i radujemo se skorom otvaranju stalnog postava ‘Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba’, manjim entografskim i prirodnjačkim izložbama. Opiremo se i dalje okolnostima“, naglašava.
Borbu za Zemaljski muzej BiH, v.d. direktora smatra i osobnom borbom protiv primitivizma.
“Nećemo dozvoliti da se nastavi s ponižavanjem ljudi koji su zaposleni u Muzeju koji ove godine slavi 133. godinu od svog osnivanja“, izjavio je.
“Sistem je savršeno osmišljen kako ne bi funkcionirao“
Pandemija korona virusa na noge je bacila kulturni sektor u BiH koji i inače stoji, ne na klimavim, nego bez jedne noge, a u kontekstu rješavanja brojnih pitanja vezanih uz kulturnu industriju spominje se kao rješenje i osnivanje ministarstva kulture na državnoj razini.
“Mislim da ne postoji ni minimum političke volje da se osnuje ministarstvo kulture na državnom nivou. Rješenja se moraju tražiti unutar trenutne političke organizacije. Nažalost. Apsurdno je da samo u Federaciji BiH imamo 11 ministara kulture. Zamislite samo količinu administracije, broj ljudi koji bi se trebao odreći privilegija. Sistem je savršeno osmišljen kako ne bi funkcionirao“, smatra Sijarić.
Bh. političarima, u ‘rijetke petke’ kada progovore o kulturi, umjetnosti i institucijama, padaju na pamet i ideje o tržišnoj orijentaciji muzeja, pa naglašavaju, kako bi institucije tobože pomogle, ali neka prvo postanu samoodrživi.
Tržišna orijentacija muzeja je floskula, nigdje na svijetu nije tako
“O tržišnoj orijentaciji uglavnom govore oni koji su neraskidivo vezani uz budžetske jasle. Uglavnom nemaju ni najmanju predstavu o čemu zapravo govore. Svi ‘klasični’ muzeji u svijetu su korisnici državnih ili budžeta nekih nižih nivoa vlasti u matičnim državama. To jednako važi za Francusku, Irsku, Veliku Britaniju, Hrvatsku, Srbiju, Sjevernu Makedoniju. Jedino se kod nas proteže da isprazna floskula“, ističe.
Kada govorimo o položaju i stanju muzeja i muzejske djelatnosti u BiH, Sijarić objašnjava, kako stanje nije isto u RS-u, Federaciji BiH ili pojedinim županijama.
“U Kantonu Sarajevu, npr. redovno se financiraju kantonalni muzeji i s druge strane ulice su zaboravljeni i napušteni ‘državni’ muzeji. Kao praktično uređeniji prostor, Republika Srpska mnogo bolje funkcionira, pa i u pogledu financiranja muzeja“, ističe.
Generalna je ocjena, napominje Sijarić, nezadovoljstvo pozicijom, ali uz nijanse i velike razlike.
“U slučaju potresa i stradanja Zemaljskog muzeja, od BiH očekujem pismo podrške“
Budući da su u susjednoj Hrvatskoj u potresima stradali brojni muzeji, galerije, knjižnice i druga kulturno – historijska baština, Sijarić napominje kako je zgrada Zemaljskog muzeja vrlo solidno građena i da osim problematičnih dijelova fasade, nije bilo posebnih problema.
“Koliko mi je poznato, ne postoji neka strategija kako bi se eventualno preventivno djelovalo u smislu zaštite zgrada. I sada u gotovo apsolutnom iznosu intervencije na infrastrukturi Zemaljski muzej BiH financiraju se novcem iz SAD-a, Francuske, Švicarske i drugih zemalja. U slučaju prirodnih katastrofa od BiH očekujem pismo podrške“, izjavio je.
Brojni projekti u ovoj godini
Novu godinu Zemaljski muzej BiH počinje stalnom izložbom “Bosna i Hercegovina u prahistorijskoj doba“, a počele su aktivnosti i na obnovi velike izložbe “Živi svijet BiH“, gostovanja izložbe “Tri života Sarajevske hagade“ u Italiji i Francuskoj.
“Imat ćemo i značajna ulaganja u elementarna pitanja, za nas najvažnije sanacije tri najveća depoa na odjeljenjima za arheologiju, prirodne nauke i etnologiju u kojima se nalazi nešto više od 50 000, od ukupno 3.00.000 predmeta koje čuvamo“, ističe.
Mnogo energije, novca i vremena, nastavlja Sijarić, prethodnih je godina uloženo u projekte koji nisu bili vidljivi za javnost, pa ćemo ove godine zajedno uživati u znatno boljoj općoj slici Zemaljskog muzeja.
“Kontekst u kome živimo je toliko loš tako da je optimizam jedina mogućnost i opcija. Zadovoljstvo nam je vidjeti ljude, porodice, omladinu i djecu u našim prostorima“, ističe Sijarić koji inače smatra kako bi ulaznice u muzeje trebale biti besplatne.
“Nije naš cilj da zaradimo novac već da sami sebi, kao društvu proširujemo vidike. Ne radi se o kupovini ulaznice, to je pitanje smisla i svrhe posla kojeg obavljamo“, zaključio je Sijarić za Bljesak.info.
wpDiscuz
