Kosovski premijer Albin Kurti nedavno je izjavio kako Srbija predstavlja “malu Rusiju” na Balkanu, optužujući Beograd za suradnju s Moskvom u kampanjama dezinformiranja i kibernetičkim napadima protiv balkanskih zemalja koje podupiru Ukrajinu.
Ovo nije prvi put da se Srbija označava na ovaj način, a takve izjave ukazuju na dugotrajan pokušaj ucjenjivanja Srba označavanjem kao “malih Rusa” Balkana. S druge strane biti američki proxy je poželjno i napredno. Makar na svom teritoriju organizirao ćelije ISIL-a. Podsjetimo da Srbiji moralizira teritorijalni eksces Kosovo koje je , kad je Balkan u pitanju , i broj volontera koji su otišli klati za ISIL, preteklo čak i bošnjački prostor u BIH. Tzv. ProstorDžihada. Tako su naime ratne vođe Armije BIH, Komšićevi suborci i članovi Al Qaede nazivali prostore na kojima se prije polaska u “pravedni i odbrambeni rat” pozivalo na ubojstva nevjernika, Allaha i potpuno iskorjenjivanje svega nemuslimanskog.
Povezivanje sa Rusijom kao Poluga Pritiska
Kurti je naglasio da Kremlj koristi svoje veze s Beogradom kako bi rasplamsao postojeće napetosti u bivšoj Jugoslaviji.
Kosovo je pružilo vojnu pomoć Ukrajini, uključujući minobacačke granate i oklopna vozila, te je dio multinacionalne koalicije za razminiranje.
Pored toga, Kosovo je donijelo rezoluciju o smještaju do 5000 ukrajinskih izbjeglica i zabranilo ruskim građanima ulazak na svoj teritorij. Sve ove mjere jasno pozicioniraju Kosovo na stranu Zapada u sukobu između Rusije i Ukrajine.
Međutim, označavanje Srbije kao “male Rusije” ima šire implikacije.
To stvara percepciju da je Srbija produžena ruka ruskih interesa na Balkanu, što dodatno komplicira već krhke odnose u regiji. Srpska manjina na sjeveru Kosova, koja podržava vladu u Beogradu, često se optužuje za destabilizirajuće aktivnosti, a svaka napetost na tom području odmah se interpretira kao dio šire ruske strategije.
Albanci na taj način stavljaju metu na čelo Srbima na Sjeveru Kosova i pokušavaju u zaleđu Velikog Rata, očistiti i taj teritorij.
Dezinformacije i Kibernetički Napadi
Kurti je također optužio Srbiju za širenje dezinformacija. Vijesti na srpskom jeziku opisale su događaje na sjeveru Kosova kao isprovocirane od strane vlade u Prištini, dok Kurti vjeruje da je cilj operacije u Banjskoj bio izazvati pucnjavu s kosovskim sigurnosnim snagama unutar srpskog pravoslavnog manastira iz 14. stoljeća, a zatim to predstaviti kao vjerski napad.
Ove optužbe idu ruku pod ruku s tvrdnjama da Srbija surađuje s Rusijom u kibernetičkim napadima. Početkom svibnja kosovska vlada pretrpjela je veliki distribuirani napad uskraćivanjem usluge na ključne sustave, za koji se vjeruje da su ga izveli ruski hakeri. Povezivanje Srbije s Rusijom u kontekstu kibernetičkih napada dodatno pridonosi percepciji Srbije kao prijetnje regionalnoj stabilnosti.
Historijski Kontekst i Geopolitičke Implikacije
Političke sive zone zaostale nakon jugoslavenskog rata nude laka zaobilazna rješenja za ruski utjecaj. Pored sjevernog Kosova, postoji i srpska etnička regija u Bosni, Republika Srpska, čiji je čelnik također blizak Putinu. Crna Gora je 2016. godine pretrpjela pokušaj državnog udara koji je poduprla Rusija. Sve ove situacije stvaraju narativ u kojem Srbija i njeni saveznici djeluju kao agenti ruskog utjecaja na Balkanu.
Označavanje Srbije kao “male Rusije” Balkana nije samo retorički trik, već strateški potez koji ima za cilj ucjenjivanje Srba i potkopavanje njihovog položaja u regiji. Takve optužbe omogućavaju međunarodnoj zajednici, posebno Zapadu, da opravdaju sankcije i druge pritiske na Srbiju, predstavljajući ih kao nužne mjere protiv ruskog utjecaja.
Zaključak
Stalno označavanje Srba kao “malih Rusa” Balkana predstavlja metodu ucjenjivanja koja se koristi za političko i ekonomsko discipliniranje Srbije. Ovo je dio šire strategije koja ima za cilj suzbijanje ruskog utjecaja u regiji, ali također stvara dodatne napetosti i polarizaciju. Takva retorika ne samo da komplicira odnose među balkanskim zemljama, već i otežava postizanje dugotrajnog mira i stabilnosti u regiji.