Kad je onomad Kim Kardashian slavila svoj četrdeseti rođendan, njen joj je tadašnji suprug Kanye West darovao hologram mrtvog oca Roberta. Kim je, priča se, bila dirnuta ovim poklonom, a mnogima se činilo kako bi nam mogućnost da opet vidimo i čujemo davno umrlu voljenu osobu mogla pružiti toliko potrebnu utjehu. No, kako bi to doista utjecalo na naše zdravlje; pomažu li takvi “AI duhovi” ili odmažu procesu tugovanja?
Tehnologija i mentalno zdravlje
Pojava ghostbotova zaintrigirala je i Nigela Mulligana, docenta psihoterapije sa Škole za medicinske sestre, psihoterapiju i zdravlje zajednice na Gradskom sveučilištu u Dublinu. Njega, kaže, brinu mogući učinci AI tehnologije na mentalno zdravlje onih koji je koriste, posebno onih koji tuguju.
“Uskrsnuće mrtvih ljudi kao avatara ima potencijal prouzročiti više štete nego koristi, produžiti i pojačati zbunjenost, stres, depresiju, paranoju i psihozu”, upozorio je tako Mulligan u časopisu The Conversation.
Privremena ispomoć
Istina, digitalni duhovi mogli bi biti utjeha ožalošćenima i pomoći im da se ponovno povežu s izgubljenim voljenima. Oni nude priliku da kažete neke stvari ili postavite pitanja koja niste izgovorili dok je pokojnik bio živ. No, kaže Mulligan, nevjerojatna sličnost ghostbotova s izgubljenom voljenom osobom možda i nije tako pozitivna kao što se čini.
Rezultati istraživanja https://link.springer.com/article/10.1007/s10676-024-09744-y ukazuju na to da se ghostbotovi trebaju koristiti samo kao privremena pomoć u žalosti kako bi se izbjegla potencijalno štetna emocionalna ovisnost o tehnologiji. Digitalni duhovi mogu biti štetni za mentalno zdravlje ljudi jer ometaju prirodni proces tugovanja. Za tugu je naime potrebno vrijeme i postoji mnogo različitih faza koje se mogu odvijati godinama.
Freud i proces tugovanja
Psihoanalitičar Sigmund Freud bavio se reakcijama ljudskih bića na iskustvo gubitka i osjećajem krivnje koji se javlja zbog ambivalentnih osjećaja prema pokojniku ili zbog nečije tragične smrti. Freud je to stanje takozvane komplicirane tuge nazivao “melankolijom”.
Činjenica je da u nekim ekstremnim slučajevima osoba može doživjeti ukazanja i halucinirati da vidi mrtvu osobu i početi vjerovati da je živa. A AI ghostbotovi, upozorava Mulligan, mogu dodatno traumatizirati nekoga tko proživljava kompliciranu tugu i pogoršati halucinacije.
Emocionalne i seksualne veze
Mulligan ukazuje i na rizik da bi ti digitalni duhovi mogli reći štetne stvari ili ožalošćenom dati loš savjet. Generativni softveri poput ChatGPT chatbota već su se više puta našli na meti kritika zbog davanja dezinformacija. Što ako vam AI duh preminulog roditelja kaže da vas nije baš volio, da su mu bili draži vaša braća ili sestre? Ili ako vam ghostbot predloži da mu se pridružite u smrti ili vas počne uvjeravati da biste trebali ubiti ili ozlijediti nekoga?
Zvuči kao pretjerivanje, no Mulligan podsjeća da je prošle godine britanska Laburistička stranka predstavila zakon o sprječavanju obuke umjetne inteligencije koja potiče na nasilje. To su učinili nakon što je neki Britanac pokušao ubiti kraljicu na nagovor chatbot-djevojke s kojom je imao “emocionalnu i seksualnu” vezu.
Zaborav je zdrav
Ova tehnologija nudi beskonačne mogućnosti, upozorava Mulligan. Podaci se mogu neograničeno pohranjivati u oblaku i sve je moguće vratiti i ništa se uistinu ne briše ili uništava. No, zaborav je važan element zdrave tuge pa će ljudi će morati pronaći neke nove i smislenije načine prisjećanja na preminule.
bug.hr