U povodu jučerašnjeg summita u Trstu, koji je okupio zemlje Zapadnog Balkana, te lidere Njemačke, Francuske i Italije, kao i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, njemački konzervativni dnevnik Die Welt se u opširnom tekstu pita “Zašto Europska unija na Balkanu stvara novu mini Jugoslaviju?”.
U članku se ističe da EU trenutno nije u stanju primiti nove članice, te zbog toga pola tuceta balkanskih država koje joj žele pristupiti želi potaknuti da stvore zajedničku carinsku uniju.
Planiranu balkansku carinsku uniju trebale bi sačinjavati Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Crna Gora i Makedonija, dakle sve zemlje nastale raspadom Jugoslavije, te po mogućnosti i Albanija, a iz EU-a poručuje kako bi stvaranje zajedničkog gospodarskog prostora ove zemlje učinilo spremnijim za pristupanje Europskoj uniji, kada i ako ona bude spremna primiti ih u svoje društvo, piše Die Welt.
Istovremeno, EU želi zadržati svoj utjecaj u regiji u kojoj se već “sukobljavaju rivalske velike sile”. Na sreću za Slovenije i Hrvatsku, “one su već članice EU-a”.
Beograd bi navno dominirao, kao i za vrijeme Jugoslavije, no kako dominirati nad 8 milijuna Albanaca,Bošnjaka,Kosovara?
Cilj carinske unije je “deaktivirati balkansko bure baruta, ali bez toga da se te zemlje primi u EU”, s time da je u gospodarskom smislu Zapadni Balkan za EU “trivijalan”, ali je “politički gledano, naročito ako se zna europska povijest, od središnjeg značenja”. Jugoslavija je držala stabilnim “tu eksplozivnu mješavinu naroda”, a sada je to zadaća Europske unije, smatra njemački list, te upozorava da napetosti u regiji sve više rastu.
Zato EU želi “oživjeti bivšu Jugoslaviju, ovaj put kao carinsku i prometnu uniju, samo bez Hrvatske i Slovenije koje su već u Europskoj uniji”. U takvoj konstelaciji “Srbija bi bila glavna i sve ostale države bi gravitirale prema njoj”, te s jedne strane ne čudi zašto službeni Beograd najsnažnije podržava ovu europsku odnosno preciznije njemačku ideju, dok se s druge strane postavlja pitanje skepse određenog broja Srba, naročito oniz iz BIH nije li to utapanje srpske nacionalne države u Erdoganov plan neotomanizacije Balkana?
“Kao što je Beograd dominirao u Jugoslaviji, tako bi trebao ostaviti najveći trag i u novoj uniji, no hoće li to Beograd moći”, pita se Die Welt, te dodaje da se realno ni Makedonija “ne bi više stalno morala plašiti za svoj opstanak, jer bi bila dio većeg saveza, umjesto sama i bez obrane, okružena susjedima koji su neprijateljski nastrojeni: Grčkom, Albanijom, Bugarskom i Srbijom, koje sve donekle smatraju da Makedonija nije prava država, te da neki njeni dijelovi njima pripadaju, a i da su Makedonci izmišljen narod”. S druge strane utjecaj Albanije u Makedoniji u ovoj uniji dodatno bi porastao, pa je pristanak Makedonije na ovu ideju također upitan.
Raspad Jugoslavije ostavio je vakuum moći u srcu Europe
Napominje se i da su ankete pokazale da se žali zbog raspada Jugoslavije u zemljama Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova, a konstatira se i da je nestanak Jugoslavije stvorio vakuum moći u Europi koji ni danas nije ispunjen na odgovarajući način.
“Baš kao što je raspad Habsburške monarhije učinio Europu slabijom i Hitleru kasnije izručio novonastale patuljaste države, tako je i kraj Jugoslavije stvorio permanentnu zonu konflikta u srcu Europe”, u kojoj “igre geopolitičke dominacije igraju Rusija, Turska, SAD, Njemačka i druge velike sile”.
Jugoslavija se raspala zbog “rivaliteta Srba i Hrvata”, no i nova zapadnobalkanska unija bi bila bipolarna: s jedne strane 7 milijuna Srba u Srbiji i BiH, a s druge 7 milijuna Albanaca u Albaniji, BiH, Kosovu i Makedoniji dominirali bi ostatkom saveza.
Crna Gora će odbiti, želi u EU, a ne u Zapadnobalkansku uniju, upitna i Makedonija
Ako bi sve te zemlje stvorile zajednički ekonomski prostor, to bi “logično olakšalo njihovo pristupanje Europskoj uniji”, smatra Die Welt i podsjeća da je sama EU započela manje-više kao carinska unija. S druge strane, naročito je problematičan odnos Srbija i Kosova, koja ga smatra svojim dijelom a ne neovisnom državom, te bi se u tom slučaju mogao ponoviti ciparski scenarij.
Najmanje koristi bi od zapadnobalkanske carinske unije imala Crna Gora, koja je najviše odmakla u svojim pregovorima za pristupanje EU, te bi za nju ostanak u novostvorenoj carinskoj uniji značio “najveći gubitak”. Za Kosovo bi ta ideja, unatoč dominaciji Beograda, mogla donijeti najviše koristi, jer riječ je o državi koja je od svih najdalje od članstva u EU, te bi ovo bio za njih doslovno prvi korak u tom pravcu, zaključuje Die Welt./
U svakom slučaju Njemačka inicijativa ima plemenitu ideju, no igra se povezivanjem starih zaraćenih balkanskih naroda, koji su u prošlosti jedni drugima nanosili ogromne zločine, pa čak i genocid. Može li ta zajednica opstati bez vanjskog autoriteta i je li spremna uopće postati zajednica pitanje je na koje malo tko može ponuditi konkretan odgovor.