Većina federalnih ministara vratila se s godišnjih odmora i nalazi se na radnim mjestima, a već u srijedu Vlada bi trebala startati u punom kapacitetu i održati sjednicu u Mostaru. Za prvu sjednicu nakon odmora priprema se opširan dnevni red s možda i osamdesetak točaka, doznali smo od izvora bliskih Vladi. Međutim, što će se naći pred ministrima, nismo uspjeli doznati. No, problema i vrućih tema koje čekaju (nezakonitog op. Dnevnik) federalnog premijera Nermina Nikšića je i previše, piše Dnevni list.
Rekonstrukcija nezakonite i nelegalne federalne Vlade
Prije svih problema koje bi Vlada trebala rješavati tu je i problem same Vlade čija rekonstrukcija je zapala u slijepu ulicu, ali i pitanje statusa Desnice Radivojevića i njegove ostavke. Radivojević se, to je sasvim jasno, neće vratiti na posao, a o njegovom slučaju će Ustavni sud raspravljati 28. kolovoza. Tada će Ustavni sud obaviti javnu raspravu o slučaju razrješenja Desnice Radivojevića s pozicije potpredsjednika i ministra prostornog uređenja u Vladi FBiH.
Žalbu u ovom slučaju podnijeli su (nezakoniti op.Dnevnik) predsjednik FBiH Živko Budimir (HSP), koji je zatražio da Ustavni sud FBiH odluči da je njegova odluka o razrješenju Radivojevića u skladu s Ustavom FBiH, odnosno federalni premijer Nikšić (SDP), koji je zatražio da se odluka predsjednika FBiH proglasi neustavnom. Kako se radi o dvije žalbe o istom slučaju, samo s različitim zahtjevima, Ustavni sud FBiH je sve spojio u jedan predmet. Premijer s ministrima SDP-a bez Radivojevića nema većinu, tako da će sve odluke i rješenja morati biti usuglašeni sa SDA, Narodnom strankom Radom za boljitak i HSP-om kojih se SDP želi riješiti. Samim tim ‘muke’ federalnog premijera su veće.
Problemi poljoprivrednika S druge strane, u Federaciji je ogroman broj nagomilanih socijalnih problema. Vlada će se morati baviti poskupljenjem plina budući da je BH Gas zatražio poskupljenja od 20 posto za krajnje potrošače i očitovanje Vlade, te tako gurnuo ‘vruć krumpir’ u ruke federalnog premijera. Još jedan u nizu problema su isplate poticaja poljoprivrednicima koji su zaprijetili prosvjedima i blokadama svega i svačega ako do 20. kolovoza Vlada Federacije BiH ne isplati poljoprivredne poticaje za sedam prvih mjeseci ove godine.
Nezakoniti zamjenik premijera i federalni ministar poljoprivrede Jerko Ivanković Lijanović kaže kako su jučer išle neke isplate prema poljoprivrednicima. – U ovom trenutku je najvažnije isplatiti obveze prema poljoprivrednicima za prvih šest mjeseci, jer se objektivno nalaze u teškom položaju i nelikvidnosti. Vjerujem da će Vlada imati razumijevanja i da ćemo u idućem mjesecu isplatiti poticaje za idućih šest mjeseci, kaže Lijanović.
Štete koje su suše nanijele poljoprivrednicima također bi trebale biti tema kojom bi se Vlada trebala baviti, no ministar Lijanović navodi kako Vlada nema posebno planirana sredstva za nadoknadu šteta. On ističe kako će se zalagati da se poticaji za iduću godinu povećaju kako bi se na taj način kompenzirale štete koje su poljoprivrednici imali. A nakon šteta dolaze i lančana poskupljenja prehrambenih proizvoda. Međutim, kako iz iskustva ranijih godina znamo da Vlada nema kapaciteta utjecati na cijene, malo je vjerojatno da će se baviti ovim problemom.
Nedostatak novca Vladi za vratom puše i Savez samostalnih sindikata Federacije BiH koji je najavio da će u rujnu organizirati masovne prosvjede ako federalna Vlada i Parlament ne realiziraju zahtjeve sindikata proistekle s prosvjeda upozorenja 26. svibnja. Sindikati između ostalog traže izmjene Zakona o štrajku, Zakona o radu, Zakona o zaštiti na radu, Zakona o povezivanju radnog staža, Zakona o prekršajima, pa sve do Zakona o koncesijama i šumama. Nadalje, sindikalisti traže i izmjene poslovnika o radu Parlamenta FBiH, jer se trenutačno predsjednik sindikata ne može obratiti Parlamentu o određenim problemima.
Jedan od važnijih zahtjeva je vraćanje odredbe u zakon po kojoj u javnim poduzećima traži sudjelovanje radnika u tijelima odlučivanja, odnosno da u nadzornim odborima sjedi po jedan predstavnik sindikata. Premijer i ministri najvjerojatnije će još imati posla i na rebalansu proračuna. Iako su ga uputili u parlamentarnu proceduru, tamo će gotovo sigurno biti zamjerki i traženja korekcija. Upravo rebalans je jedan od uvjeta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji će u rujnu odlučiti hoće li za BiH odobriti kredit od 800 milijuna maraka.
Samo na taj način bit će ‘zakrpljene rupe’ u entitetskim proračunima. U protivnom, entitetske Vlade suočit će se s nedostatkom novca – što bi moglo izazvati posljedice nesagledivih razmjera. Dodamo li na popis nezaposlene kojih je svakim danom sve veći broj, broj prioritetnih problema popet će se na deset. A mogli bismo još dugo nabrajati. (Dnevnik.ba)