Izložba “Delmati: snaga zajedništva” donosi fascinantnu priču o prapovijesnom plemenu Delmata, koje je naseljavalo područja današnje Dalmacije, Hercegovine i jugozapadne Bosne, uključujući i predjele oko Livna gdje im je bilo sjedište.
Izložba, koja je financirana i podržana od brojnih institucija, otkriva dugi povijesni put i kulturološko nasljeđe Delmata, a svoj put započela je u Franjevačkom muzeju Tomislavgrad, te se nakon gostovanja u Zemaljskom muzeju BiH vraća na povijesni migracijski put Delmata, s otvorenjem u Franjevačkom muzeju i galeriji Gorica – Livno 23. listopada 2024.
Delmati su bili jedno od najvažnijih ilirskih plemena, poznati po svojoj ratničkoj kulturi i otporu prema rimskim osvajanjima. Njihova povijest proteže se kroz nekoliko stoljeća prije nego što su konačno pokoreni od strane Rimljana u 1. stoljeću prije Krista. Živjeli su u brdovitim krajevima, gdje su gradili svoja naselja i tvrđave na strateškim položajima, baveći se uglavnom stočarstvom i poljoprivredom.
Što se tiče njihove odjeće, Delmati su nosili jednostavne komade od vune i kože. Muškarci su nosili vunene tunike, dok su žene nosile duže haljine, često ukrašene jednostavnim ornamentima. Obuća je bila kožna, a metalni ukrasi, poput fibula, narukvica i ogrlica, imali su i dekorativnu i zaštitnu funkciju. Nakit, često izrađen od bronce i srebra, simbolizirao je društveni status i vjerska vjerovanja.
Što se tiče njihovih društvenih odnosa, Delmati su uglavnom prakticirali monogamne brakove, iako su tragovi poligamije bili prisutni u nekim ilirskim zajednicama. Obitelji su bile temelj zajednice, a žene su igrale važnu ulogu u održavanju domaćinstva i odgoju djece.
Delmati su, kao i mnogi drugi Iliri, štovali bogove povezane s prirodnim silama poput neba, zemlje i vode. Nakon rimskog osvajanja, njihova kultura postupno se romanizirala, no ostaci ilirske tradicije ostali su duboko ukorijenjeni u kulturi tog područja.
Izložba u Livnu nudi priliku da se posjetitelji bolje upoznaju s bogatom poviješću i kulturom Delmata kroz prikaz arheoloških artefakata i digitalnih alata poput virtualne stvarnosti. Ovaj projekt nastoji približiti prošlost modernim posjetiteljima i omogućiti im da dožive povijesna razdoblja na inovativan način.