Zemlje Zapadnog Balkana pozvane su na jačanje regionalne suradnje, koja je i dalje ključni element za stabilnost regije i cijele Europe, navodi se, između ostalog, u Deklaraciji sa Summita lidera zemalja Zapadnog Balkana u Parizu, javlja Hrvatski Medijski Servis. Deklaraciju jobjavljujemo u cjelosti:
Šefovi država i vlada, ministri vanjskih poslova i ministri gospodarstva Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, bivše jugoslovenske Republike Makedonije, Srbije, kao i Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Francuske, Italije, te predstavnici Europske Unije i međunarodnih financijskih institucije, ponovno su se okupili u Parizu 4. srpnja 2016. godine, nakon sastanaka na vrhu održanih u Berlinu (28. kolovoza 2014.) i Beču (27. kolovoza 2015.).
Prethodni sastanci na vrhu doveli su do napretka u oblastima kao što su suradnja i povezanost mladih, te transporta i energije. Sudionici su također zaključili da je dinamika uspostavljena ovim sastancima, kao i različitim sastancima održanim u okviru procesa Brdo-Brijuni, značajno unaprijedila suradnju i dobrosusjedske odnose u regiji. Važan element ovog procesa je jasna usmjerenost na ograničen broj konkretnih pitanja vezanih za jaču povezanost u oblasti prometa, energije i kontakata među građanima zemalja u regiji.
Cilj summita u Parizu je da osigura bolju koherentnost s različitim regionalnim inicijativama unapređenjem regionalne suradnje u svjetlu europske perspektive regije, osobito procesa Brdo-Brijuni.
Europski kontinent suočava se s nezapamćenim sigurnosnim izazovima, kao što su masovni teroristički napadi. Zemlje Zapadnog Balkana pozvane su na jačanje regionalne suradnje koja je i dalje ključni element za stabilnost regije i cijele Europe.
1. Budućnost zemalja Zapadnog Balkana je u Europskoj integraciji (približavanju) i regionalnoj suradnji
U situaciji obilježenoj ishodom referenduma u UK, zemlje Zapadnog Balkana potvrdile su da je njihova budućnost u Europskoj uniji. Tijekom sastanaka na vrhu održanih u Zagrebu i Solunu u 2000. i 2003. godini svim zemljama regije je dana i od tada u više navrata nedvojbeno potvrđena jasna europska perspektiva, zasnovana na relevantnim uvjetima i zahtjevima. Zemlje regije su u proteklih nekoliko godina postigle značajan napredak na europskom putu. Uz pohvale za napore koje je svaka od njih napravila u različitim fazama procesa pridruživanja, zemlje Zapadnog Balkana su pozvane da nastave s naporima na približavanju Europskoj uniji.
Vladavina prava je više nego ikada od ključne važnosti za proces proširenja, što podrazumijeva provedbu pravosudnih reformi, rješavanje problema organiziranog kriminala i korupcije, kao i osiguranje punog poštivanja osnovnih prava.
2. Regionalna suradnja je ključni uvjet za europsku perspektivu zemalja iz regije u kojoj se još uvijek osjećaju posljedice tragičnih sukoba od prije nepunih 25 godina. Od tada su zemlje Zapadnog Balkana postigle veliki napredak. Danas u Parizu smo izrazili zadovoljstvo onim što je do sada urađeno i pozvali svaku zemlju da nastavi s naporima u ostvarivanju dobrosusjedskih odnosa.
Na summitu u Parizu podsjećamo na važnost regionalne suradnje u rješavanju neriješenih bilateralnih pitanja, u nastavku onoga što je postignuto na summitu u Beču. Pomirenje je od ključne važnosti za stabilnost regije na putu pridruživanja EU. Zemlje Zapadnog Balkana su potvrdile opredijeljenost za nastavak saradnje u duhu Bečke deklaracije iz kolovoza 2015. godine. Danas su potvrdile opredijeljenost da će se u procesu pridruživanja EU suzdržati od zloupotrebe neriješenih bilateralnih pitanja.
3. Danas u Parizu, potpisivanjem sporazuma o uspostavljanju Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO) napravljen je ogroman iskorak u liječenju rana iz prošlosti. Koristeći pedesetogodišnje iskustvo Francusko-njemačkog ureda za suradnju mladih, ovaj novi ured će raditi s ciljem jačanja pomirenja među narodima kao i promoviranja programa sjećanja, različitosti, intelektualne razmjene, regionalne mobilnosti, sudjelovanja građana i promocije demokratskih vrijednosti. Svi sudionici su izrazile uvjerenje da će ovaj ured dati ogroman doprinos pomirenju i europskoj budućnosti regije jačanjem razmjene i mobilnosti mladih u svrhu učenja.
4. Regionalna suradnja je još jedan ključni element ekonomskog razvoja Zapadnog Balkana jer unapređuje povezanost između naroda, povećava broj prekograničnih i višedržavnih inicijativa kao i zajedničkih investicija. U kontekstu postojeće ekonomske situacije, regionalna suradnja predstavlja jedan jedini način za suočavanje sa zajedničkim izazovima. Regionalne organizacije kao što je Vijeće za regionalnu saradnju (RCC) odigrat će važnu ulogu u tom procesu.
5. Održiv ekonomski razvoj čini temelj prosperitetne budućnosti regije. Kako bi postigao ovaj cilj, summit u Parizu koncentrirao se na unapređenje povezanosti i prilika za uzajamno korisnu trgovinu u regiji.
6. U pogledu povezanosti, Pariški summit bio je prilika da se ocijeni provedba projekata započetih u kolovozu 2015. godine, te da se apelira na daljnji napredak na tom polju. Trebalo bi brzo provesti dogovorene investicijske projekte. U tom smislu, sve strane su pozdravile činjenicu da bi neki projekti koji su dogovoreni u okviru prošlogodišnjeg investicijskog paketa mogli biti spremni za ceremoniju postavljanja kamena temeljca već u tijeku 2016. Zemlje sudionice su se složile oko tri nova željeznička projekta, koje će EU kofinancirati sa skoro 100 milijuna američkih dolara, pored sredstava koje će osigurati međunarodne financijske institucije i zemlje Zapadnog Balkana iz nacionalnih proračuna.
Sve zemlje u regiji imat će koristi od financijske podrške programu povezanosti. Nastavit će se razmatranje projekata u cijeloj regiji čim budu riješeni politički i tehnički preduvijeti. Oslanjajući se na postojeću stručnu pomoć, Komisija će istražiti načine za daljnju podršku zemljama regije kako bi unaprijedila njihov pristup sredstvima međunarodnih financijskih institucija kao i korištenje tih sredstava.
Strane su pozdravile predstavljanje inicijative za veće investiranje u energetsku efikasnost u stambenim zgradama i održivi razvoj uz pomoć dodatnih sredstava EU u iznosu od 50 milijuna eura. Radi se o programu koji istražuje najbolje načine za razvoj regionalnog hidropotencijala. Pored toga, EU je naručila okvirni plan regionalnih hidroenergetskih izvora za Zapadni Balkan koji će definirati način razvoja hidropotencijala u regije pravljenjem ravnoteže između proizvodnje energije i ekoloških pitanja.
Predstavljen je i izvještaj o provođenju netehničkih mjera koje su dogovorene prije godinu dana kao podrška povezanosti u oblasti energije i prometa. Provođenje tih netehničkih mjera ključno je za funkcioniranje integriranih energetskih i prometnih mreža. Zemlje Zapadnog Balkana sada moraju uvećati napore, s obzirom da će napredak na provođenju netehničkih mjera unaprijediti pravni i regulatorni okvir u kom se prave infrastrukturni projekti, te će tako privući investicije. U tu svrhu zemlje će i dalje dobivati pomoć od Europske komisije, Prometne opservatorije za jugoistočnu Europu i Tajništva Energetske zajednice. Zajednički akcijski plan za olakšavanje trgovine i prometa zemalja Zapadnog Balkana, koji su danas predstavili šefovi vlada zemalja Zapadnog Balkana, dobrodošao je doprinos ovom procesu, a Svjetskoj banci bit će prilika da pruži podršku provođenju plana povezanosti EU na Zapadnom Balkanu. Sudionici su se obvezali da će nastaviti raditi na usavršavanju prioritetnih investicijskih projekata obuhvaćenih u jedinstvenim listama prioritetnih infrastrukturnih projekata koje su kreirali Nacionalni investicioni komiteti u svim zemljama Zapadnog Balkana.
Po pitanju energije, sudionici su postigli dogovor o mapi puta za uspostavljanje regionalnog tržišta za električnu energiju na Zapadnom Balkanu u cilju olakšavanja razmjene resursa, boljeg iskorištavanja postojećih energetskih sustava, integriranja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, te, na kraju, povezivanja regionalnog sa tržištem EU. Europska komisija nastavit će provoditi ovu inicijativu uz podršku Tajništva Energetske zajednice. Napredak u provođenju mape puta ogledat će se u budućim odlukama Europske unije o financiranju.
Po pitanju prometa, strane su generalno podržale cilj uspostavljanja Ugovora o prometnoj zajednici i pozdravile daljnji rad na izradi zajedničkog teksta.
Po pitanju trgovine, sudionici su sa zadovoljstvom potvrdili produbljivanje ekonomske integracije između WB6 i priznali su pozitivnu ulogu koju je odigrala EU putem pružanja stručne pomoći, opreme i političke podrške u tom smislu.
Sudionici su još jednom potvrdili važnost omogućavanja regionalne tržišne integracije, posebno putem Sporazuma CEFTA. U tom kontekstu, pozdravili su uspješan završetak pregovora o Dodatnom protokolu 5 za olakšavanje trgovine u okviru Sporazuma CEFTA, kao i važnost zaključenja Dodatnog protokola o trgovinskim uslugama do kraja 2016. godine. CEFTA Tajništvo će koordinirati pripremu ovog sporazuma. O napretku u provođenju Dodatnog protokola o trgovinskim uslugama će se izvještavati tokom narednog summita.
7. Poboljšanje perspektiva za mlađe generacije je od najvažnijeg značaja kako bi se osigurala stabilnost, održivi razvoj i napredak u regiji. U tom kontekstu, strane su razmatrale napredak u provođenju Pozitivne agende za mlade Zapadnog Balkana, koja je inicirana na sastanku ministara vanjskih poslova u okviru inicijative Brdo proces, 23. travnja, 2015. godine.
S obzirom na to da Erasmus+ pokriva Zapadni Balkan, posebno kroz podršku mobilnosti mladih volontera, osoba koje rade s omladinom, studenata i akademskog osoblja, putem izgradnje kapaciteta na područjima mladih i visokog obrazovanja, kao i poticanjem dijaloga između mladih ljudi i donositelja odluka, usuglasili su se oko konkretnih prijedloga koji će dovesti do toga da mladi iz regije imaju bolji pristup programu školarina Erasmus+, a takođe uzimajući u obzir i potrebnu promociju poduzetništva.
U tom kontekstu, pozdravljamo ideju izvršnog programa za studiranje i razmjenu za mlade državne službenike u regiji, što će dalje doprinijeti nastavku rada na pomirenju u regiji i šire.
Strane su se usuglasile da je potrebno uraditi više u smislu rješavanja visoke razine nezaposlenosti mladih u regiji. Ovo pitanje je jedno od važnijih u Programima ekonomske reforme i u strateškim smjernicama, sadržanim u zajedničkim zaključcima Ekonomskog i financijskog dijaloga između EU i Zapadnog Balkana i Turske od 25. svibnja 2016. godine. Poboljšanje stope učešća mladih ljudi na tržištu rada je ključno za poboljšanje perspektiva za mlade generacije u regiji.
Strane su pohvalile opredeljenost za konkretne aktivnosti na konferenciji o učenju na bazi rada, održanoj u Beču 18. svibnja 2016. godine, između predstavnika javnog i privatnog sektora i naglasile su da visoka razina sustava strukovnog obrazovanja i obuka doprinosi pružanju podrške gospodarskom rastu i smanjenju nezaposlenosti mladih. Pozdravili su poziv Francuske da bude domaćin sljedećoj konferenciji o strukovnom obrazovanju i obuci, s posebnim fokusom na poduzetničke vještine.
Strane su pozdravile zajedničke znanstvene konferencije održane u Berlinu u 2015. i u Beču u 2016. godini. Ponovile su svoju preporuku da osiguraju dovoljno sredstava za istraživanje, s ciljem od 3% nacionalnog BDP-a, kao i da traže od nacionalnih akademija znanost da predlože, do naredne konferencije koja je planirana da se održi u Francuskoj 2017. godine, mehanizme za financiranje izuzetno kvalitetnih mladih istraživača iz država Balkana, omogućavajući im ako da steknu iskustvo u inozemstvu i da, u svojim državama, naprave laboratorije izvrsnosti.
8. Početak aktivnosti Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO) čini jedinstvenu priliku da se omogući i ubrza pomirenje i regionalna suradnja između mladih. Nadamo se da će im ova nova organizacija pomoći da razviju svoju zainteresiranost za aktivno građanstvo, volontiranje i razmjenu sa svojim susjedima, shvatajući da dijele više istih stvari nego razloga da se osjećaju drugačijima. Države sudionice su izrazile svoju namjeru da potaknu svoje organizacije mladih da u potpunosti surađuju sa RYCO.
9. Iako su potrebna dalja nastojanja kako bi se povećala infrastrukturna povezanost i podržale inicijative mladih, države Zapadnog Balkana i Europska unija se suočavaju s zajedničkim izazovima koji se odnose na migracije i borbu protiv terorizma.
10. Europa se trenutno suočava s neviđenim migracijskim izazovom, a zemlje Zapadnog Balkana uložile su izuzetne napore kako bi primile izbjeglice, kako ističu svi sudionici summita u Parizu. Također, Europska unija i njezine države članice poduzele su značajne mjere kako bi odgovorile na ovu krizu i njezine posljedice, ponajprije osiguravanjem pomoći u robi i financijske podrške upravama i zemljama domaćinima, a potom i uspostavljanjem snažnije suradnje u borbi protiv trgovine ljudima, gdje je kontrola vanjskih granica od ključnog značaja. U tom smislu ponovo ističemo podršku koju smo dali inicijativi Europske investicijske banke (EIB) na zapadnom Balkanu za poticanje ulaganja. Ta inicijativa je u potpunosti usklađena s novim pristupom migracijama, koji je Europsko vijeće usvojilo 28-29. lipnja.
Provedba obveza koje su EU i zemlje Zapadnog Balkana preuzele na sastanku visokih dužnosnika održanom 8. listopada 2015. godine, kao i obveza preuzetih na mini-summitu održanom 25. listiopada zahtijeva kontinuirane napore. Sudiuonici sastanka u Parizu identificirali su područja u kojima bi dodatno trebalo osnažiti suradnju između Europske unije i zemalja Zapadnog Balkana: povratak i readmisija, razmjena informacija, koordinacija, zajedničke operacije u borbi protiv mreža krijumčara i organiziranog kriminala, bolja suradnja između snaga granične policije. Sudionici su suglasni i kada je riječ o značaju stalnog praćenja razvoja novih migracijskih ruta kroz region ka Europskoj uniji.
11. Učesnici su izrazili zabrinutost zbog terorizma i radikalizacije, naročito među mladima. Podsjetili su, također, na značaj veće suradnje između država članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, naročito u pogledu borbe protiv trgovine oružjem, financiranja terorizma, radikalizacije, odnosno u pogledu sprečavanja radikalizacije i osiguravanja snažnije kontrole granica. Sudionici su potvrdili svoju podršku inicijativi za borbu protiv terorizma na zapadnom Balkanu i zaključcima Salzburškog foruma. Države sudionice pozivaju na snažnije pravosudne i operativne mjere u borbi protiv trgovine oružjem, posebno kroz sistematsko korištenje postojećih baza podataka i sistema za razmjenu informacija.
Kako bi što bolje odgovorile na prijetnju terorizma i radikalizacije, države su dogovorile da će osnažiti ulogu Centra za provedbu zakona u jugoistočnoj Europi (SELEC) u borbi protiv ovih pojava, između ostalog kroz jačanje suradnje s EUROPOL-om. Nadalje, države su se obvezale da će poticati bolju provedbu zajedničke izjave SEECP-a o terorizmu koja je usvojena 24. veljače 2015. U Tirani. Konačno, Europska komisija je najavila dodatno financiranje kroz instrument podrške civilnom društvu putem nevladinih organizacija koje rade na sprečavanju i borbi protiv nasilnog ekstremizma.
12. Države sudionice pozdravile su spremnost Italije da bude domaćin sljedećeg summita o zapadnom Balkanu 2017. godine./HMS/